Republikanski kandidat Donald Trump proglasio je pobjedu na izborima za 47. američkog predsjednika.

U pobjedničkom govoru rekao je kako predvodi “najveći politički pokret svih vremena”, koji “dostiže novi nivo važnosti da pomogne državi da ozdravi.

“Njoj [Americi] treba pomoć, popravit ćemo probleme na granicama, sve probleme ćemo popraviti.”

“Prevladali smo sve prepreke, postigli smo nevjerovatne stvari. Pogledajte šta smo uradili, zar to nije ludo”, istakao je republikanski kandidat.

“Borit ću se za svakog građanina, svakog dana… Neću stati dok ne postignemo sigurnu i naprednu Ameriku, to će biti zlatno doba Amerike.”

“Učinit ćemo Ameriku ponovno velikom”.

Trump je naveo kako će “najvjerovatnije imati 300 elektorskih glasova”.

Prethodno su zatvorena birališta na američkim izborima 2024, a pravo glasa imali su deseci miliona glasača registrirani za glasanje širom SAD-a.

Kad je proglašena pobjeda Trumpa u dvije od sedam neodlučnih država – Pennsylvaniji i Georgiji, postalo je gotovo sigurno da je on novi predsjednik, a protukandidatkinja iz redova Demokratske stranke Kamala Harris bez izgleda za pobjedu.

Trump je prije četiri godine poražen od Josepha Bidena, a u Bijeloj kući bio je u mandatu od 2016. do 2020. godine.

Kako se bira američki predsjednik?

U SAD-u predsjednika i potpredsjednika ne biraju direktno birači.

Kada birači na glasačkom listiću izaberu kandidate, oni zapravo glasaju za listu elektora koji će predstavljati njihovu saveznu državu. Nakon što glasovi budu prebrojani i ovjereni, ti se elektori obavezuju da će glasati za predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata.

Ovi elektori daju odlučujuće glasove za predsjednika i potpredsjednika tokom sastanka elektorskog kolegija u decembru. Ove godine glasat će se 17. decembra.

U 48 saveznih država predsjednički kandidat koji dobije najviše glasova birača osvaja sve elektorske glasove te države, ali u državama Maine i Nebraska taj princip “pobjednik uzima sve” ne važi.

Ove dvije savezne države raspoređuju svoje birače na temelju komplikovanijeg sistema koji odražava glas naroda na nivou savezne države i kongresnog okruga. Zbog toga glasovi elektorskog kolegija u ovim saveznim državama mogu biti podijeljeni.

Broj elektora u svakoj saveznoj državi jednak je broju članova u Zastupničkom domu – plus dva, što predstavlja broj američkih senatora iz svake savezne države.

Naprimjer, Kalifornija ima 54 elektora – to odgovara broju od dva senatora i 52 člana Doma.

Ukupno ima 538 elektora: 535 iz 50 država i tri iz Distrikta Kolumbija, koji je savezni glavni grad, a ne država.

Prije izbora, političke stranke u svakoj saveznoj državi biraju svoj spisak elektora. Elektori su gotovo uvijek stranački zvaničnici ili pristalice.

Prema ovom sistemu, kandidat koji na izborima osvoji najviše glasova birača, na kraju neće nužno ući u Bijelu kuću.

Nedavni primjer toga desio se na izborima 2016. kada je demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton osvojila ukupno više glasova, ali je izgubila glasove elektorskog kolegija od republikanca Donalda Trumpa. On je došao do pobjeda u ključnim neodlučnim saveznim državama (takozvanim swing states) za koje su ankete predviđale da će ići u korist Clinton: Pennsylvania, Michigan i Wisconsin.

Mogu postojati i “nevjerni elektori” kao što je bio slučaj 2016. godine, kada je sedam elektora dalo svoj glas drugom kandidatu, a ne onom koji je osvojio glasove savezne države.

Pet elektora bilo je “nevjerno” Hillary Clinton, a dvoje Donaldu Trumpu. Jedan od demokratskih elektora glasao je za senatora Bernieja Sandersa umjesto za Clinton.

Odlukom Vrhovnog suda iz 2020. odbačena je ideja da elektori mogu imati diskreciono pravo u odabiru kandidata kojeg podržavaju. Sud je stao na stranu sudova u Washingtonu i Coloradu, koji su izricali kazne nevjernim elektorima.

Šta su ‘neodlučne’ države?

Većina saveznih država vrlo jasno naginje prema demokratima ili republikancima, pa se za većinu unaprijed zna pobjednik.

Ipak, svake četiri godine u nekoliko saveznih država dođe do tijesne utrke između dva glavna predsjednička kandidata. One su poznate kao neodlučne savezne države ili swing savezne države. Kandidati zbog toga veliki dio svoje kampanje fokusiraju na te savezne države.

Izborni analitičari će saveznu državu nazvati ‘neodlučnom’ kada ankete pokazuju da je margina pobjede u tim državama manja od pet postotnih bodova.

Sedam neodlučnih saveznih država za koje se očekuje da će odrediti ishod izbora 2024. su:

• Arizona – 11 elektorskih glasova
• Georgia – 16 elektorskih glasova
• Michigan – 15 elektorskih glasova
• Nevada – šest elektorskih glasova
• Sjeverna Karolina – 16 elektorskih glasova
• Pennsylvania – 19 elektorskih glasova
• Wisconsin – 10 elektorskih glasova.