Izrael skriva prizore razaranja na sjeveru i razmjer gubitaka

Dok izraelski mediji prikazuju prizore razaranja koje je iza sebe ostavila izraelska vojska u južnom Libanu i južnom predgrađu Bejruta kako bi formirali sliku pobjede, Tel Aviv namjerno skriva prizore razaranja u sjevernim naseljima i zataškava razmjer gubitaka i štete koje je pretrpio unutrašnji izraelski front.

Uprkos tome, počele su se otkrivati prve procjene gubitaka kako je počeo povratak na desetke hiljada Izraelaca koji su evakuirani iz 42 naselja na sjeveru nakon izbijanja rata u oktobru 2023. godine.

Ova tajnovitost odražava krizu povjerenja između izraelske vlade na čelu s Benjaminom Netanyahuom, s jedne strane, i stanovnika i lokalnih autoriteta, s druge strane. Ovi drugi su uputili oštre kritike ministarstvima, optužujući ih za zapostavljanje tokom rata te su izrazili sumnju u ozbiljnost vladinog plana za obnovu naselja na sjeveru, što bi moglo potrajati godinama.

Teški gubici

Stupanjem na snagu sporazuma o prekidu vatre s Libanom, na vidjelo su izašli preliminarni podaci Uprave za poreze i imovinu o obimu štete, koje je Izrael držao u tajnosti. Evidentirano je oko 9.000 slučajeva oštećenja stambenih zgrada i kuća, zatim više od 7.000 privatnih vozila, oko 343 privatne farme koje pokrivaju desetke hiljada dunuma te 1.070 manjih privrednih i komercijalnih objekata.

Prema ovim podacima, ukupni gubici procijenjeni su na oko 2,5 milijarde šekela (675 miliona dolara), od čega je isplaćeno 140 miliona šekela (38 miliona dolara).

Prema novinama Calcalist, ova statistika je preliminarna i privremena. Tokom rata, Upravi za poreze i imovinu službeno je podneseno 17.276 zahtjeva za naknadu štete, a očekuje se da će se taj broj udvostručiti obustavom vatre i mogućnošću pristupa svim pogođenim mjestima koja su bila nepristupačna zbog borbi.

S početkom rata u oktobru 2023. godine, oko 22.000 od 24.000 stanovnika grada Kiryat Shmona je evakuirano iz svojih domova. Gradske ulice izgledaju napušteno, izložene svakodnevnim napadima iz Libana, dok je trgovina i industrija u potpunosti stala. Većina vlasnika komercijalnih preduzeća, kojih je na hiljade, bila je primorana zatvoriti ih ili premjestiti na udaljenija i sigurnija mjesta.

Avichai Stern, gradonačelnik Kiryat Shmone, opisao je sporazum s Libanom kao „sporazum o predaji“, a u intervjuu za Calcalist je rekao da će to izložiti stanovnike sjevera velikom napadu sličnom onome koji je izveo Islamski pokret otpora (Hamas) 7. oktobra prošle godine na jugu.

Dodao je: „Ne razumijem kako smo s potpune pobjede prešli na potpunu predaju i zašto izraelska vojska nije završila vojnu operaciju na jugu Libana, posebno nakon što je nanijela teške udarce Hezbollahu, koji će iskoristiti ovaj sporazum za reorganiziranje svojih redova i obnovu kapaciteta, dok će se stanovnici Kiryat Shmone vratiti u uništen grad, u kojem nemaju nikakve sigurnosti i nikakve perspektive za dalje.“

Prema podacima Nacionalnog instituta za osiguranje (NII), 70 posto malih, srednjih i velikih industrijskih i komercijalnih preduzeća u Kiryat Shmoni zatvorili su svoja vrata na početku rata. Također navodi da 68 posto njegovih stanovnika, koji će se jednog dana vratiti u grad, neće moći pronaći radno mjesto.

Posljedice rata

Ovu realnost iz pograničnih naselja s Libanom predstavio je novinar Nati Tucker u novinama The Marker u svom izvještaju o gubicima i šteti koje je rat ostavio na privredu i tržište rada na sjeveru.

Prema Tuckeru, prekid napada u sjevernom i centralnom dijelu zemlje i smanjenje sigurnosnih prijetnji s juga, iz Gaze, vratili su Izrael na svakodnevnicu u kojoj je moguć neometan povratak privrednim aktivnostima.

Dodao je: „Neki gubici uzrokovani ratom mogu se brzo nadoknaditi, ali neke posljedice rata i postupaka vlade neće nestati tako brzo. Tokom četrnaest mjeseci rata nastale su duboke rupe u koje su Izrael i njegova ekonomija upali i bit će potrebno mnogo vremena da se te rupe popune i da iz njih izađemo.“

O uzroku dubine ekonomske krize i početnim gubicima koje je pretrpio izraelski unutrašnji front, rekao je: „Devetnaest milijardi šekela (5 milijardi dolara) izdvojeno je za obnovu Pojasa Gaze i zapadnog Negeva odmah nakon napada 7. oktobra prošle godine.“

Nastavio je: „Budžet za obnovu na sjeveru je mnogo manji i nejasan, nadmetanje između lokalnih vlasti i vlade o njegovoj visini još uvijek je u početnoj fazi. Lokalne vlasti u ovoj regiji procjenjuju štetu na desetke milijardi šekela, dok vlada planira izdvojiti samo 15 milijardi šekela.“

Nema povratka

„Zabrinjavajuća tura po Gornjoj Galileji i na periferiji pograničnih naselja“ – ovako je u izvještaju novina Yedioth Ahronoth opisana situacija na sjeveru nakon stupanja na snagu primirja o prekidu vatre. Za ulazak u ova naselja potrebna je posebna dozvola izraelske vojske, a to se odnosi i na stanovnike koji su iz tih naselja raseljeni prije otprilike 14 mjeseci.

Ovu realnost je opisala Inbal Shani iz naselja Misgav Am, koja je izrazila sumnju u dugoročnu održivost sporazuma. „Jasno je da će Hezbollah učiniti sve da nas porazi. Velika većina kuća u pograničnim naseljima je uništena, nije lahko vratiti se tek tako“, rekla je Shani.

Shani je živjela u ovom naselju 35 godina i nije ni zamišljala da će – nakon godinu dana, pa čak i nakon što je Vijeće ministara za politička i sigurnosna pitanja odobrilo prekid vatre na sjeveru – posjeta njenom mjestu biti opasna i zahtijevati posebnu dozvolu za ulazak.

Ona se ne namjerava u skorije vrijeme vratiti u svoj dom u ovom naselju, a to je objasnila riječima: „Ne vjerujem više vladi i neću se odazvati pozivu vojske ako kaže da je sve sigurno i da se život može vratiti u normalu. Hezbollah će nastojati obnoviti svoje kapacitete i vratiti se u južni Liban kako bi nas porazio.“