Rusija prijeti Evropi napadima dok prodire na istok Ukrajine

Sjedinjene Američke Države su u utorak dale prvu službenu potvrdu da su njihove taktičke rakete dugog dometa (ATACMS) bile u upotrebi u Rusiji, dok je Evropa apsorbovala posljedice moguće ruske odmazde balističkim projektilom srednjeg dometa, koji bi mogao pogoditi „bilo gdje u Evropi“.

Dok se pitanje strateške eskalacije vrtjelo oko prijestolnica NATO-a i Moskve, ruske snage nastavile su uporno napredovati kroz istočnu ukrajinsku regiju Donjeck, zauzimajući još sela.

„Upravo sada, oni mogu koristiti ATACMS da se odbrane, znate, u slučaju hitne potrebe“, novinarima je kazao glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby. „Upravo sada, znate, razumljivo, to se događa u Kursku i oko njega, u Kurskoj oblasti.“

Rusko ministarstvo odbrane, promijenivši taktiku komuniciranja, priznalo je ukrajinske napade raketama ATACMS.

Moskovske vlasti često su lažirale udare ukrajinskih projektila i bespilotnih letjelica, tvrdeći da su „komadi koji su padali“ s uništenog nadolazećeg projektila pogodili infrastrukturu i zapalili je.

Ali u utorak je Rusko ministarstvo odbrane priznalo da je ATACMS pogodio radar protuzračne odbrane S-400 u Lotarevki u subotu i pistu Khalino u ponedjeljak. Oba objekta udaljena su gotovo 90 km od ukrajinskih prednjih položaja u Kursku. Snimci s geolokacijom potvrdili su pogotke.

Očit razlog za rusko priznanje je obećanje ruskog predsjednika Vladimira Putina da će uzvratiti prema potrebi kada se koristi ATACMS ili drugo oružje dugog dometa. Velika Britanija i Francuska dale su Ukrajini dozvolu za ispaljivanje projektila SCALP/Storm Shadow dometa 200 km na Rusiju.

Ruski projektil Orešnik

Rusija je prošlog četvrtka ispalila novu vrstu balističke rakete srednjeg dometa na središnji ukrajinski grad Dnjipro, kao odmazdu za prve napade projektilima ATACMS i Storm Shadow ranije ove sedmice.

Projektil, nazvan Orešnik, sa šest bojevih glava, pogodio je tvornicu raketa. Ukrajinski zvaničnici su kazali da nije prouzrokovao ozbiljnu štetu.

U televizijskom obraćanju nakon napada raketom Orešnik, Putin je zaprijetio onim evropskim državama čije je oružje korišteno protiv Rusije: „Smatramo da imamo pravo koristiti svoje oružje protiv vojnih objekata onih država koje dopuštaju da se njihovo oružje koristi protiv naših objekata.“

„Može pogoditi ciljeve širom Evrope“, kazao je Sergej Viktorovič, zapovjednik ruskih strateških raketnih snaga na sastanku s Putinom u petak.

Prijetećim tonom, Putin je nagovijestio da bi grupa projektila Orešnik imala efekat nuklearnog oružja.

“Zbog svoje udarne moći, posebno kada se koristi na masovni, grupni način, te u kombinaciji s drugim visokopreciznim sistemima dugog dometa koje Rusija ima, rezultati njegove upotrebe protiv neprijateljskih ciljeva bit će usporedivi u efektu i snazi ​​sa strateškim oružjem.“

Može li Rusija ispaliti veliki broj ovih projektila?

„Imamo rezervu takvih proizvoda, rezervu takvih sistema spremnih za upotrebu“, kazao je Putin.

Mali prostor za presretanje

Vasilij Petrovič, zamjenik predsjednika Vojno-industrijske komisije, rekao je da je Orešnik izgrađen „u potpunosti na osnovu ruske tehnologije“, dodajući da su „pitanja nadomještanja uvoza riješena“ i da ruska odbrambena industrijska baza „omogućava serijsku proizvodnju ove vrste oružja“.

Neruski posmatrači nisu tako sigurni u to.

Kirilo Budanov, šef Ukrajinske obavještajne službe, kazao je za RBC-Ukraine da Rusija nema kapacitete za masovnu proizvodnju.

„Ovaj projektil je eksperimentalnog karaktera. Pouzdano znamo da su dva prototipa trebala biti napravljenja do oktobra, možda malo kasnije. Ali, ovo je prototip“, kazao je Budanov.

Orešnik, što na ruskom znači lijeska, kodni je naziv za istraživački program koji je proizveo spomenuti projektil, dodao je. Projektil se zove Kedr ili cedar.

Promatrači, također, nisu bili sigurni da Kedr predstavlja novu rusku tehnologiju, kao što je Putin tako entuzijastično sugerisao.

Glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh rekla je da se temelji na interkontinentalnoj balističkoj raketi RS-26 Rubež. Analitičari su kazali da je u razvoju „već neko vrijeme“.

Kedrove bojeve glave mogle su putovati brzinom od 2,5 do 3 kilometra u sekundi pri konačnom približavanju meti, izjavio je Putin, zbog čega ih postojeće tehnologije nisu mogle presresti. Ali, Rusija je već upotrijebila balističko oružje protiv Ukrajine.

Kedr, korišten u četvrtak, bio je dio grupe projektila, koja uključuje balističku raketu Kh-47 Khinzal i šest krstarećih raketa Kh-101.

Bojeve glave balističkih projektila izuzetno je teško presresti zbog njihove krajnje brzine i zato što su nevođene u svojoj završnoj fazi, zbog čega ih je nemoguće ometati ili dezorijentisati elektronski. Najbolje ih je presresti u fazama lansiranja i uzleta, ali Budanov je rekao da je cijeli let Kedra trajao samo 15 minuta od lansiranja do sudara, ostavljajući vrlo mali prostor za presretanje.

Zračni napadi Rusije i Ukrajine

Ukrajina i Rusija razmijenile su više konvencionalnih zračnih napada tokom prošle sedmice. Iz Generalnog štaba Ukrajine su rekli da su njihove snage u ponedjeljak napale rusko skladište nafte u regiji Kaluga. Rusija je u utorak lansirala rekordan broj dronova i projektila na Ukrajinu, uključujući četiri balističke rakete Iskander i 188 dronova.

Rusko napredovanje u Donjecku se, također, ubrzavalo, prema procjeni Instituta za proučavanje rata (ISW), ekspertske organizacije sa sjedištem u Washingtonu.

„Linija fronta u Donjeckoj oblasti postaje sve fluidnija jer ruske snage napreduju znatno bržim tempom nego bilo kad u toku cijele 2023. godine“, kazali su iz Instituta.

Ruske trupe ubrzale su svoje napredovanje u Ukrajini i efikasno prekinule vojnu kampanju Kijeva za 2025, rekao je prošle sedmice ruski ministar odbrane Andrej Belousov.

Ruske snage navodno su zauzele niz sela sjeverno od Vuhledara, grada koji su izgubile u prošlogodišnjoj ukrajinskoj protuofanzivi, ali su ga ponovno osvojile u oktobru, djelimično zahvaljujući korištenju satelitskih komunikacijskih terminala Starlink, što im je pomoglo da ubrzaju protubaterijsku vatru.

„Ruske snage značajno su povećale tempo svog napredovanja u smjerovima Pokrovsk, Kurakhove, Vuhledar i Velika Novosilka od 1. septembra, osvojivši najmanje 1103 kvadratna kilometra u tim područjima“, kazali su iz ISW-a, nasuprot napredovanju od 387 kvadratnih kilometara u cijeloj 2023.

ISW je procijenio da su ruska osvajanja u septembru u prosjeku bila 14 kvadratnih kilometara dnevno, ali 22 kvadratna kilometra dnevno od 1. novembra.

To je i dalje malo u usporedbi s 1.265 kvadratnih kilometara koje su ruske trupe zauzimale dnevno u martu 2022. godine, ali predstavlja značajan porast u odnosu na posljednje dvije godine.