Najteži udarci koje su Hezbollah i Izrael izmijenili u posljednjem ratu

Sporazum o prekidu vatre u Libanu privremeno je spustio zavjesu na treći libanski rat između Hezbollaha i Izraela, koji je eskalirao sredinom septembra i prešao u ono što je opisano kao “razorni napad” nakon gotovo godinu dana kontrolirane eskalacije.

U ovom ratu, koji je nazvao “Strijele sjevera”, Izrael je kao glavni cilj postavio povratak stanovnika sjevera u njihova naselja, koja se nalaze uz granicu s Libanom.

Prema izvještaju Al Jazeerinog reportera Eliasa Karama, iza ovog izraelskog cilja je unaprijed osmišljen vojni plan za eliminiranje Hezbollaha, njegovih vojnih kapaciteta i njegove infrastrukture.

Izrael je počeo veliki napad na Hezbollah, detonirajući pejdžere i prenosive bežične komunikacijske uređaje, što je rezultiralo hiljadama mrtvih i ranjenih boraca Hezbollaha i njegovih terenskim komandanata na širokom geografskom području Libana.

Izrael se nije zadovoljio time, već je prešao na novu fazu eskalacije atentatom na Hassana Nasrallaha, generalnog sekretara Hezbollaha, i velikog broja lidera pokreta, kako na političkom, tako i na vojnom nivou. Time je postigao h​​istorijski uspjeh kojem je težio decenijama, prema zvaničnim izraelskim izjavama.

Prema izvještaju Karama, nakon atentata na Nasrallaha, Izrael je pokazao još veću smjelost i otišao daleko, izvodeći niz atentata, intenzivno bombardirajući libansku prijestolnicu i njeno južno predgrađe te gađajući skladišta oružja i platforme za lansiranje raketa.

Početkom oktobra, Izrael je počeo kopnenu operaciju, za koju je rekao da je ograničena, a čiji su ciljevi bili: pomjeranje boraca Hezbollaha nekoliko kilometara prema sjeveru, eliminiranje bilo kakve vojne prijetnje na tom području i opasnosti od invazije na Galileju na način sličan Potopu Al-Aqsa te postavljanje temelja za političko rješenje.

Oporavak Hezbollaha

Hezbollah se oporavio nakon teških udaraca koje je pretrpio te je demonstrirao svoje raketne sposobnosti bombardiranjem ciljeva duboko unutar izraelske teritorije i lansiranjem jurišnih dronova koji su stigli do prozora spavaće sobe izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Cezareji.

Izraelske snage u naseljima na jugu Libana svakodnevno su bile izložene napadima u kojima je ubijeno i ranjeno stotine njih, zbog čega je Izrael dobio osjećaj da polako gubi postignuća koja je ostvario na bojnom polju i da tone u libansko blato.

Unutar Izraela postoji podjela u vezi sa sporazumom o prekidu vatre s Libanom. Neki ga vide kao priliku da odahnu dok Donald Trump ne preuzme dužnost u Sjedinjenim Američkim Državama, dok ga drugi vide kao “propuštanje historijske prilike za slamanje Hezbollaha i uništavanje njegovih vojnih kapaciteta”.

Tajni razlozi

Prema pisanju novina Israel Hayom, neki ministri u vladi rekli su da postoje “tajni” razlozi koji tjeraju Izrael da sada pristane na sporazum s Libanom, kao što je nedostatak municije, posebno raketa presretača, koje se dnevno lansiraju desecima kako bi se zaustavile Hezbollahove rakete.

Među tim razlozima, prema novinama, mogao bi biti osjećaj nezadovoljstva među rezervistima ratom koji traje više od godinu dana, kao i izbjegavanje rezolucije Vijeća sigurnosti, koja bi od Izraela zahtijevala prekid vatre bez postizanja bilo kakvih političkih ciljeva.

Novine ne isključuju mogućnost da su razlozi povezani i sa realizacijom vizije razdvajanja frontova, koju ima Netanyahu s ciljem izolacije Gaze u nadi da će pokoriti Hamas i sklopiti sporazum o razmjeni zarobljenika, a zatim se posvetiti obračunu s Iranom u saradnji s novom američkom administracijom.