Iran kaže da aktivira ‘napredne’ centrifuge nakon odluke IAEA -e

Iran je saopćio kako će aktivirati “nove i napredne” centrifuge kao odgovor na rezoluciju koju je usvojila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), optužujući je za nedostatak saradnje.

Prijedlog su iznijele Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države u agenciji Ujedinjenih naroda, a uslijedio je nakon sličnog iz juna, koji je Iran tada kritizirao kao “užurban i nerazuman”.

Organizacija za atomsku energiju Irana i Iranskog ministarstva vanjskih poslova osudila je donošenje rezolucije i rekla u petak da je iranski šef nuklearnog programa Mohammad Eslami izdao naredbe za pokretanje novih i naprednih centrifuga, moćnih mašina koje se brzo vrte i obogaćuju uran.

U zajedničkoj izjavi dodano je da će se “tehnička i zaštitna saradnja s IAEA-om nastaviti kao i u prošlosti” i u okviru sporazuma koje je sklopio Iran.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ove je sedmice osudio napore evropskih zemalja da donesu svoju četvrtu rezoluciju od 2020. godine, rekavši da će “komplicirati” nuklearne razgovore.

Zabrinutost Grossija

Rezolucija je naglasila “duboku zabrinutost glavnog direktora IAEA-e Rafaela Grossija zbog prisutnosti” neprijavljenog nuklearnog materijala “na nekoliko” neprijavljenih lokacija “u zemlji.

Također je ukazao na Grossijeve nalaze „da nuklearni materijal koji se koristi u Iranu nije proglašen prema potrebi“, prema vlastitom sporazumu o zaštiti zemlje, navedenom u ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

No, Grossi je tokom svog putovanja u Teheran prošle sedmice ukazao da je napredovao s inspekcijama.

Iran je pristao na zahtjev IAEA-e da ograniči svoje zalihe visoko obogaćenog urana do samo 60 posto čistoće, što je znatno ispod razine obogaćivanja od 90 posto potrebne za bombu.

Devetnaest članova Odbora IAEA-e glasalo je za rezoluciju. Rusija, Kina i Burkina Faso usprotivile su se, 12 je suzdržanih, a jedan član nije glasao, rekli su diplomati koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.

Kina i Rusija glasale protiv

Kina i Rusija glasale su protiv svih ostalih prethodnih predloženih mjera protiv Irana na IAEA-u, uključujući 2020, 2022. i u junu 2024. godine.

Mjera cenzure dolazi u vrijeme dok se američki izabrani predsjednik Donald Trump priprema za povratak u Bijelu kuću.

Trumpov prvi mandat na vlasti bio je obilježen posebno napetim razdobljem s Iranom, kada je nastavio politiku “maksimalnog pritiska” protiv Teherana, što je na kraju rezultiralo jednostranom odlukom Washingtona da se povuče iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. sa svjetskim silama.

Kao odgovor, Iran je pojačao svoje nuklearno obogaćivanje.

Povjerljivi izvještaji IAEA-e državama članicama, koji su procurili ove sedmice u medije, ukazivali su da je Iran prkosio međunarodnim zahtjevima da obuzda svoj nuklearni program.