Skepticizam da će američki izaslanik natjerati Tel Aviv na pregovore

Bejrut – Američki specijalni izaslanik Amos Hochstein stigao je u Bejrut u utorak ujutro u okviru napora da se postigne prekid vatre između Hezbollaha i Izraela. Ova posjeta uslijedila je nekoliko dana nakon što je u Liban stigao nacrt američkog prijedloga za nagodbu, na koji je Liban odgovorio pozitivno, uz napomenu da neke tačke prijedloga zahtijevaju dodatnu raspravu.

Prema procurjelim informacijama, predloženi nacrt sporazuma između Libana i Izraela ima trinaest tačaka, od kojih su najistaknutije:

• povlačenje Hezbollaha sjeverno od rijeke Litani,
• raspoređivanje libanske vojske na jugu, bez uspostavljanja novih vojnih lokacija u tom području i
• zabrana transporta oružja preko Sirije ka Hezbollahu.

Međutim, Izrael insistira na svom pravu da napada Hezbollah u Libanu i nakon potpisivanja sporazuma, što Liban kategorički odbija. Njegovi pregovarači naglašavaju da se bilo kakvi indirektni pregovori s Izraelom moraju temeljiti na zaustavljanju agresije i potpunoj zaštiti libanskog suvereniteta.

Očekuje se da će Hochstein danas otputovati u Izrael, gdje će se sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom kako bi nastavio ove napore.

Pod vatrom

Hochstein je u Bejrutu bio na sastanku s predsjednikom Parlamenta Nabihom Berrijem. Sastanak je trajao oko dva sata, što je najduži takav susret do sada. Također se sastao sa privremenim premijerom Najibom Mikatijem.

Nakon sastanka s predsjednikom Berrijem, Hochstein je izjavio da je sastanak bio „konstruktivan“, naglašavajući posvećenost njegove zemlje okončanju sukoba između Libana i Izraela. „Smanjili smo razlike i došli do trenutka donošenja odluka“, rekao je. Izrazio je optimizam u pogledu mogućnosti postizanja skorog rješenja, ističući da je konačna odluka na interesnim stranama.

U isto vrijeme, izraelska vojna eskalacija se nastavlja te je izraelski premijer Netanyahu izjavio da se „pregovori vode pod vatrom i bombardiranjem“. Izrael napada iz zraka područja u Bejrutu, među kojima su Mar Elyas, Ras al-Naba i Zaqaq al-Blat te izvodi atentate na zvaničnike Hezbollaha. Također su nastavljeni zračni napadi na Bekaa i južno predgrađe, s fokusom na uništavanje kvartova, rušenje zgrada i kopneni prodor.

S druge strane, Hezbollah je proširio krug svojih napada te je u ponedjeljak lansirao rakete prema Tel Avivu kao poruku i Hochsteinu i Izraelu da ima kapacitete za gađanje ciljeva duboko unutar izraelske teritorije.

Nakon toga, u utorak je lansirao još raketa prema izraelskim lokacijama u Galileji te su izraelski mediji izvijestili da je vojni objekat pogođen dronom iz Libana.

Upućene poruke

Vojni i strateški stručnjak, brigadni general Hassan Jouni istakao je da je otpor, svojim nedavnim raketnim napadima na Tel Aviv, još jedanput pokazao da ima kapacitete za lansiranje različitih vrsta raketa i izvođenje iznenadnih operacija pomoću dronova.

U razgovoru s Al Jazeerom Jouni je rekao da su ti napadi bili usmjereni na područja koja su međusobno udaljena, sve do Tel Aviva i njegove južne okolne regije, što pokazuje izuzetan razvoj njegovih vojnih kapaciteta. Objasnio je da posljednja eskalacija nosi tri ključne poruke.

Prva poruka leži u direktnom odgovoru na gađanje glavnog grada Bejruta, posebno područja Zaqaq al-Blat, pod izgovorom da se tu nalazi komandna soba, što je ulazak u novi okvir opravdanja za napade. Odgovor otpora bio je uravnotežen i odražava njegovo pridržavanje principa „glavni grad za glavni grad“, u odgovoru na pokušaje nametanja promjena u pravilima sukobljavanja.

Druga poruka je pobijanje tvrdnji izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je uništeno 80 posto Hezbollahovih raketnih kapaciteta, čija je netačnost ovim napadima potvrđena izraelskoj javnosti.

Treća poruka jeste da fleksibilnost koju je pokazala libanska strana – uključujući Hezbollah – prema američkom posredovanju nije znak slabosti, već dio strategije usmjerene na zaustavljanje rata uz očuvanje snage.

Brigadni general Jouni je naglasio da otpor i dalje posjeduje napredne raketne kapacitete i da je spreman koristiti naprednije opcije ukoliko to bude potrebno. Također je objasnio da se strategija otpora zasniva na ravnoteži snage i stabilnosti, uz zadržavanje pregovaračke fleksibilnosti koja ne podrazumijeva povlačenje osnovnih principa.

Pregovori ili eskalacija?

Pisac i politički istraživač, dr. Ali Ahmed smatra da je ključna tačka u pregovorima pitanje „da li Netanyahu teži okončanju rata“, napominjući da posljednje premijerove izjave pokazuju njegovu želju da ga nastavi, a ne da okonča kako bi ostvario dobitke.

Što se tiče eskalacije na terenu, Ahmed u razgovoru s Al Jazeerom objašnjava da je to dio pregovaračkog procesa jer otpor smatra da je eskalacija produžetak rata koji je počeo Izrael, dok se samo brani. Unatoč pregovorima, otpor smatra da rat još traje i da je sve žešći, što je vidljivo u nedavnim napadima na Bejrut i Tel Aviv.

Ahmed, također, ističe da „Izrael doprinosi eskalaciji“, što postavlja pitanja o njegovoj namjeri da ga okonča jer „njegovi odgovori na eskalaciju mogu biti dio pregovaračkog procesa ili izraz namjerne eskalacije“.

Stalna odugovlačenja

U razgovoru s Al Jazeerom politički analitičar George Alam kaže da, uprkos pozitivnoj atmosferi u Bejrutu u vezi s američkim prijedlozima za prekid vatre, ne očekuje se da će ove inicijative dovesti do nekog napretka jer će prijedlozi biti odbijeni u Tel Avivu čim američki izaslanik stigne tamo iz Bejruta.

Alam ističe da Netanyahu, koji je odugovlačio s prijedlozima vezanim za Gazu, sada odugovlači s američkim prijedlozima koji se odnose na Liban. Dodaje kako se čini da nema napretka ka prekidu vatre, osim ako Bidenova administracija ne izvrši pravi pritisak na Netanyahua da prihvati ove prijedloge, prijeteći uvođenjem sankcija, poput obustave isporuka američkog oružja ili bombi, čega trenutno nema.

Pojašnjava da, uprkos prijedlozima o kojima se može razgovarati, oni neće dovesti do nekog opipljivog napretka te će Netanyahu i izraelska ekstremna desnica nastaviti ostvarivati ​​svoje strateške ciljeve do 20. januara sljedeće godine, kada će novi predsjednik Donald Trump preuzeti dužnost u Bijeloj kući.