Pfizer: Od antimikrobne rezistencije u svijetu godišnje umre 1,3 miliona ljudi
U Evropi je svaka peta bakterijska infekcija otporna na antibiotike, dok u nekim državama članicama EU-a ta brojka iznosi 40 posto.
U svijetu od antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno otpornosti organizma na antibiotike, godišnje umre gotovo 1,3 miliona ljudi i zbog toga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela deklaraciju koja predviđa smanjenje smrtnosti za deset posto do 2030. godine, saopštila je farmaceutska kompanija Pfizer, povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW).
Tu političku deklaraciju UN-a podržale su zemlje članice, kao i članice Evropske unije i time se obavezale na konkretne postupke za rješavanje antimikrobne rezistencije, prenosi Beta.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKovačević: U Gruziji se susrećemo sa scenarijem sličnom ukrajinskom
SAD prekida strateško partnerstvo s Gruzijom
EU: Nova Komisija počinje mandat s promjenom fokusa, Costa i Kallas u Ukrajini
Svjetska sedmica svjesnosti o AMR-u obilježava se od 18. do 24. novembra pod sloganom “Budi i ti dio promjene!”, a građani su pozvani da odgovorno upotrebljavaju antibiotike.
“Na evropskom ekonomskom području umre gotovo 35.000 ljudi. Ako se tom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, taj broj bi mogao dostići zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u regiji Evrope do 2050”, navodi se u saopštenju.
Navedeno je da AMR košta EU više od 11 milijardi eura godišnje, a procijenjeno je da će zdravstvene sisteme na globalnom nivou godišnje koštati još milijardu dolara do 2050.
“Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove (antibiotici, antimikotici, antiparazitici i antivirusni lijekovi), ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija i obavljanju rutinskih medicinskih postupaka, čije je uspješne ishode i omogućila ta vrsta lijekova”, piše u saopštenju.
Otpornost na antibiotike
U Evropi, kako je navedeno, svaka peta bakterijska infekcija je otporna na antibiotike, dok u nekim državama članicama EU-a ta brojka iznosi 40 posto.
Evropska komisija je, također, prepoznala ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva i u borbu protiv te rezistencije uključila je svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina.
“Komisija se zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika i državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU za 20 posto do 2030. godine”, navodi se u saopštenju.
Antibiotici i antimikrobni lijekovi, kako je objašnjeno, prestaju da djeluju zbog velike i pogrešne upotrebe, jer bakterije razvijaju otpornost na njih. Dodaje se da te lijekove ne bi trebalo koristiti u borbi protiv virusnih infekcija, jer nisu djelotvorni, već samo protiv bakterijskih infekcija.
Navedeno je da je imunizacija ključan način prevencije infekcija, zatim odgovorno ponašanje, higijena, edukacija i odgovorno prepisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova, kao i upravljanje antimikrobnom rezistencijom.