Le Monde: Francuska ide prema ratnoj ekonomiji

Francuski list Le Monde izvještava da je potrošnja na oružje u porastu uprkos budžetskim ograničenjima. Ubrzava se tempo proizvodnje, zahvaljujući narudžbama bez presedana, dok se industrija organizira kako bi se povećali proizvodni kapaciteti. Ipak, kapital i pojednostavljenje procedura i dalje kasne.

U izvještaju koji je napisala Sylvie Andreau, list Le Monde skreće pažnju na to da francuska mornarica sada ima samo četiri zračne baze, poput baze Lann-Bihoué u Morbihanu, na sjeverozapadu Francuske, jer je od 1980. godine zatvoreno 14 baza, zbog višedecenijskih rezova u budžetu.

No kapetan Jean-Michel Aumeunier, komandant baze Lann-Bihoué, vjeruje da je “period smanjenja gotov” i kaže da će “svi avioni biti obnovljeni u roku od 15 godina”.

Vojno ulaganje

Međutim, naviknute na neispunjena obećanja, vojske su počele sumnjati u obnovu ulaganja u odbranu, dodaje autorica, iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron u junu prošle godine izjavio da se “Francuska mora okrenuti ratnoj ekonomiji”. Također je spomenula i govor šefa Oružanih snaga proizvođačima oružja i podizvođačima, što je donekle umirilo njihove brige.

Autorica je istakla da odbrambena industrijska i tehnološka baza uključuje 4.000 kompanija svih veličina, ali da su to uglavnom oslabljene kompanije, što je postalo jasno početkom rata u Ukrajini. Francuska, koja možda drži rang drugog izvoznika oružja u svijetu, suočava se s problemom nedostatka municije, a ponekad i osnovne opreme za svoje vojnike, mornare i pilote.

“Moramo ići brže, jače i s manjim troškovima. Naš odbrambeni sistem mora biti u stanju proizvoditi više, brže”, rekao je predsjednik proizvođačima.

Thomas Gomart, direktor Francuskog instituta za međunarodne odnose, rekao je da je globalni strateški kontekst postao “izuzetno nepovoljan” za Francusku, s obzirom na to da dolazi do ubrzavanja globalne potrošnje na razvoj odbrambenih sistema.

Promjena opreme

Prema izvještaju Le Mondea, prijelaz na ratnu ekonomiju trebao bi omogućiti Francuskoj da ostane u utrci, jer su stope proizvodnje posvuda porasle.

“Da bismo proizveli više, trebale su nam samo komande i vizija”, rekao je jedan od proizvođača u sektoru oružja. Zahvaljujući neviđenom povećanju odbrambenog budžeta, izdate su ove komande.

Zakon o vojnom programiranju 2024-2030. predviđa da se dodijeli budžet bez presedana od 400 milijardi eura, što je iznimna obaveza potvrđena Prijedlogom zakona o finansijama za 2025. godinu.

List je istakao da su proizvođači oružja prvi koji će imati koristi od toga i najbrže su ušli u utrku. Predviđa se da će gotovo 20 milijardi eura biti izdvojeno od sada pa do 2030. godine kako bi se ubrzala “obnova” zaliha municije. Također, očekuje se da će do kraja godine biti isporučena prva pošiljka raketa “Aster” za kopnenu protuzračnu odbranu, a proizvodnja će se utrostručiti do 2025. godine.

Udvostručit će se i proizvodnja projektila zrak-zemlja do 2025. godine. Nexter je dokazao svoju sposobnost sastavljanja samohodnog topa Caesar za 17 mjeseci umjesto za 36 mjeseci te isporuke šest topova mjesečno u odnosu na nekadašnja dva, dok su u kompaniji Dassault Aviation timovi povećali proizvodnju sa jednog na tri aviona Rafale mjesečno.

Potreba za finansiranjem

Prema novinama, prelazak na ratnu ekonomiju doveo je do zapošljavanja velikog broja radnika i postavljanja novih mašina u tvornicama. U kompaniji MBDA povećn je broj timova, pa sada ta kompanija u roku od 18 mjeseci proizvodi ono što bi ranije završavala za pet godina. Xavier Bisson, predstavnik sindikata, ističe da “zapošljavanje napreduje brže od prilagodbe veličine industrijskih objekata”.

Međutim, pristup novčanim sredstvima i dalje je glavni problem za proizvođače, pogotovo ako se uzme u obzir da su njihove aktivnosti smrtonosne. Nova prioritetna politika koju su vlasti uvele nije bila dovoljna da ih učini privlačnijim za investitore. Hitni izvještaj objavljen na kraju krize povezane s COVID-19 skreće pažnju na stav banaka koje su pokazivale očiglednu suzdržanost. Navodi se čak i slučaj odbijanja otvaranja osnovnog bankovnog računa za obećavajuću start-up kompaniju Elika Team, specijaliziranu za jezični inženjering primijenjen na odbranu i sigurnost.

Uz porast proizvodnje, koji je ponekad povezan s otplatom zajma koji garantira država, finansijske potrebe ovog sektora postaju ogromne. Napetosti u novčanom toku mogu se dodatno pogoršati zbog potrebe za novim kapitalom, pogotovo jer se cijela generacija poduzetnika priprema za penziju.

Le Monde na kraju zaključuje kako ovakav nivo zahtjeva doprinosi uspjehu izvoza francuske vojne opreme.