Je li Francuska slaba pred Izraelom? Mediapart: Pariz osuđuje, ali ne sankcioniše

Prema portalu Mediapart, francuski predsjednik Emmanuel Macron iskoristit će nogometnu utakmicu između svoje zemlje i Izraela da ponovo pokaže prijateljstvo između dvije strane, ističući da, iako ton između Pariza i Tel Aviva ponekad postane oštriji, francuska diplomatija ostaje oprezna.

Na portalu, u izvještaju koji je napisao Ilyes Ramdani, se navodi da je objava Macronove želje da prisustvuje utakmici način slanja „poruke bratstva i solidarnosti s Izraelom“ nakon nereda koji su uslijedili poslije utakmice u Amsterdamu u Holandiji.

Pored Macrona, želju za prisustvom utakmici objavili su i premijer Michel Barnier, zatim predsjednica regije Ile-de-France Valerie Pecresse te bivši predsjednik Nicolas Sarkozy. Pecresse je rekla da je „uznemirena slikama iz Amsterdama“ te izrazila tvrdnju da se „Republika ne može zastrašiti“.

Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau usvojio je vojnu retoriku i najavio raspoređivanje velikog broja policijskih snaga za obezbjeđenje utakmice.

Prema izvještaju na portalu, održavanje utakmice na ovaj datum i na ovom mjestu bilo je neizvjesno prije dva mjeseca, ali je Macron lično odlučio da se ona održi, kako je i planirano, te da prisustvuje toj utakmici kako bi poslao poruku za koju se nada da će doprijeti do jevrejske zajednice, „koja je u velikoj mjeri pogođena njegovim odsustvom na maršu protiv antisemitizma 12. novembra 2023. godine“.

Uvreda, ali nema sankcija

Neovisno o nogometnoj utakmici koja je od malog sportskog značaja, objašnjava se u Mediapartu, ovi potezi pokazuju odbijanje francuske izvršne vlasti da reagira u vezi sa situacijom na Bliskom istoku te njenu neodlučnost između različitih kontradiktornih ambicija u trenutku kada je Francuska suočena s tri odvojene krizne situacije: hapšenjem dvojice francuskih policajaca od strane izraelskih vlasti u Jerusalemu, očekivanom posjetom krajnje desničarskog izraelskog ministra finansija Bezalela Smotricha (koja je kasnije otkazana) i organiziranjem ove utakmice nekoliko dana nakon događaja u Amsterdamu.

Prva dva događaja mogla su legitimizirati snažnu reakciju Pariza, pa čak i diplomatsku krizu između dvije zemlje, ali prioritet je dat trećem događaju zbog emocija koje su izazvale slike nasilja u Holandiji, objašnjava Mediapart.

Tišina je zavladala Elizejskom palatom, prema navodima na portalu, nakon što je izraelska policija u Jerusalemu uhapsila dvojicu policajaca u Francuskom konzulatu tokom posjete francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noela Barrota, uprkos protivljenju tome Francuskog ministarstva vanjskih poslova.

Iako je izraelski ambasador u Parizu odbio uputiti izvinjenje, diplomatske krize koju su neki očekivali na kraju neće biti, a Francuska će prestati s pravljenjem buke oko ovog incidenta. I zaista, dvije strane su se zadovoljile time što su dva ministra pisali jedan drugome da se zatvori ova tema, a francuska diplomatija je u saopćenju za javnost potvrdila da će „poduzeti neophodne mjere kako bi se osiguralo da se takvi incidenti ne ponove“.

Ovaj incident pojačava, navodi se na portalu, osjećaj da postoji neka vrsta ravnodušnosti Izraela prema Parizu, čiji protesti, izgleda, ne potresaju vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua jer se Pariz nakon svake krize odmah pobrine da ugasi vatru i obnovi prijateljstvo s Izraelom.

Šta nakon riječi?

Mathilde Panot, glavna zastupnica stranke Nepokorena Francuska u Narodnoj skupštini, upitala je premijera: „Kako se usuđujete dočekati jedno od najokrutnijih lica genocida u Gazi?“ Premijer je u odgovoru ponovio osude izjava Smotricha, tvrdeći da neće biti „nikakvog oblika zvanične komunikacije s njim“. Na kraju je otkazan događaj koji se trebao održati u Parizu.

Zastupnica Sabrina Sabaihi je šaljivim tonom rekla: „Osuda je dobra stvar. Mi osuđujemo masakre i gladovanje i to je u redu. Ali šta poslije? Iza riječi nema ničega konkretnog, a nepoduzimanje ničega znači davanje Netanyahu implicitnog odobrenja.“

Vlada je, međutim, podsjetila na sankcije protiv 28 ekstremističkih doseljenika na Zapadnoj obali, oštre riječi predsjednika države i aktivnosti francuske diplomatije u međunarodnim institucijama.

Na portalu se navodi da Francuska, svjesna gubitka svog utjecaja u regiji, čeka da velike sile promijene situaciju, a možda bi izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država mogao riješiti sukob ako uspije uvjeriti Izrael da zaustavi masakr u zamjenu za dugo očekivanu normalizaciju odnosa s arapskim zemljama.

Međutim, stav čekanja i posmatranja koji je usvojila Francuska u vrijeme kada se nastavljaju smrtonosni napadi u Gazi i Libanu predstavlja moralni i pravni rizik.

Farah Safi, profesorica prava i potpredsjednica Udruženja pravnika za poštivanje međunarodnog prava, smatra da „Francuska ne poštuje obaveze prema međunarodnom humanitarnom pravu“, posebno prema Ženevskim konvencijama, koje „od nje zahtijevaju da upotrijebi sva raspoloživa sredstva da zaustavi zločine“.