Talibani prvi put učestvuju na međunarodnoj klimatskoj konferenciji

Predstavnici talibanskih vlasti iz Afganistana će ove godine, prvi put otkako su došli na vlast, prisustvovati Međunarodnoj konferenciji o klimi COP29.

Tu informaciju saopćila je afganistanska agencija za zaštitu životne sredine uz navode objavljene na društvenoj mreži X da je delegacija otputovala u Baku.

COP29 se održava u Azerbejdžanu i jedan je od najvažnijih multilateralnih samita na kojem će biti i talibani koji u međunarodnoj zajednici nisu priznati kao legitimna vlast, prenosi agencija Beta.

Šef agencije Matiul Haq Khalis rekao je da će delegacija iskoristiti konferenciju za jačanje saradnje s međunarodnom zajednicom o zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama, istaknuti potrebe Afganistana kada je riječ o pristupu postojećim finansijskim mehanizmima u vezi s klimatskim promjenama i razgovarati o naporima za prilagođavanje i ublažavanje posljedica.

Stručnjaci su za Associated Press (AP) rekli da su klimatske promjene dovele do brojnih i negativnih posljedica po Afganistan, poput suše, što predstavlja ozbiljan izazov zbog geografskog položaja zemlje i slabe klimatske politike.

Afganistan je imao više djece koja su ostala bez domova zbog klimatskih katastrofa od bilo koje druge zemlje u svijetu do kraja 2023. godine.

Godišnji UN-ov samit o klimi

Godišnji samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 bit će održan od 11. do 22. novembra u prijestolnici Azerbejdžana Bakuu i okupit će veliki broj učesnika iz cijelog svijeta.

Potpisivanjem Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) 1992. godine, koja je pokrenula globalne pregovore, zemlje potpisnice nastojale su da se istakne razlika između bogatih država, koje su izazvale najveće globalno zagrijavanje, i siromašnih koje nesrazmjerno trpe posljedice klimatskih promjena, prenosi Tanjug pisanje Reutersa.

Rješavanje tog disbalansa postalo je teže otkako su ekonomije zemalja u razvoju napredovale, ali samit pruža veći prostor za dijalog o rješenjima, uključujući teme kao što su energetske politike, finansijski planovi ili potrebe za finansiranjem.

Proces dijaloga je doveo do toga da zemlje kontrolišu svoje emisije CO2 i izvještavaju o tome, a pomogao je i u transferu stotina milijardi dolara klimatske pomoći zemljama u razvoju.

Ove godine samit bi trebao omogućiti nekoliko ključnih dogovora kao što su: dogovor o godišnjim izdvajanjima za borbu protiv klimatskih promjena te dogovor o pokretanju multilateralnih tržišta kreditnih sistema i više novca za pomoć zemljama koje su već pogođene klimatskim katastrofama.

Azerbejdžan će ove godine predsjedavati konferencijom COP29 jer je rotirajuće predsjedavanje samitima UN-a o klimatskim promjenama prešlo na centralnu i istočnu Evropu, dok će naredne godine domaćin samita COP30 biti Brazil.