Poplave u Španiji: Klima, suša, beton i nebriga doveli do katastrofe

Snažne oluje potaknute zagrijavanjem planeta, loše urbanističko planiranje i nepažnja doveli su do katastrofalnih posljedica najsmrtonosnijih poplava koje su pogodile Španiju u ovoj generaciji, rekli su stručnjaci za AFP.

Vlasti te evropske države objavile su privremeni bilans od 161 mrtve osobe, a strahuje se da će taj broj porasti jer spasioci traže tijela ispod ruševina i blata.

Veoma burno vrijeme

Olujne kiše natopile su područja istočne regije Valencia s godišnjom količinom oborina u nekoliko sati, navode iz nacionalne meteorološke službe AEMET.

U Chivi, zapadno od obalnog grada Valencije, zabilježen je 491 litar kiše po kvadratnom metru.

Potop je povezan s olujnim fenomenom koji je uobičajen za sezonu kada hladan zrak putuje preko toplih voda Sredozemnog mora i formira intenzivne kišne oblake.

Naučnici kažu da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećavaju temperature svjetskih voda kao i žestinu oluja.

Topliji Mediteran i doba godine djelovali su kao gorivo za obilne kiše u “dramatičnom koktelu” koji se može pripisati klimatskim promjenama, rekao je Jorge Olcina, klimatski stručnjak sa Univerziteta Alicante.

Kada oluje dosegnu takve nivoe, mogu imati učinak sličan “uraganima” ili “tropskim ciklonima”, dodao je u odgovoru za AFP.

Suha i vještačka tla

Isušeno tlo u najteže pogođenim područjima pogoršalo je problem nakon što je Španija doživjela dvije uzastopne godine intenzivnih suša.

Tlo nije moglo apsorbirati toliku količinu vode, što je izazvalo bujične poplave koje su harale naseljima.

Regija Valencije je, također, prekrivena mnogim područjima gdje su prirodni prostori prekriveni nepropusnim betonom.

Ovaj urbani razvoj je “nekontroliran i neprilagođen prirodnim karakteristikama teritorije”, čime se povećava opasnost od posljedica oluja, rekao je za AFP Pablo Aznar iz Socioekonomskog opservatorija za poplave i suše.

Gustoća naseljenosti regije Valencije, u kojoj se nalazi istoimeni, treći po veličini u Španiji, grad sa gotovo 1,9 miliona stanovnika, također je doprinijela tragediji.

Gustoća naseljenosti “bila je vrlo važan faktor” i predstavljala je “izazov” vlastima, istakao je Aznar.

Gužva na cestama

Vrijeme oluje nije moglo biti gore jer se pojačalo kasno u utorak kada su vozači izlazili na ceste tokom večernje špice.

Mnoge žrtve bile su iznenađene u svojim vozilima dok su se vraćale kući ili na ulici, dok su podivljale vode čupale iz tla rasvjetne stupove ili drveće.

Ovakve scene mogle su se izbjeći da su građani bili navrijeme upozoreni kako bi imali vremena skloniti se kod kuće, smatra Hannah Cloke, profesorica hidrologije na britanskom Univerzitetu Reading.

Nedostatak brige

U utorak ujutro je AEMET izdao crveno upozorenje za regiju Valencije, ali služba Civilne zaštite poslala je samo telefonska upozorenja savjetujući ljudima da ne izlaze iz kuće nakon 20:00 sati po lokalnom vremenu.

No, neki su ljudi priznali kako su otišli od kuće čak i nakon što su primili dojavu, što sugerira da su loše razumjeli hitnost situacije. Iako je bilo “propusta u komunikaciji”, odgovornost je podijeljena jer Španiji nedostaje “kultura rizika”, rekao je Aznar za AFP.

“Naš kolektivni mentalitet još nije dovoljno prilagođen novim ekstremnim vremenskim pojavama.”

Olcina se slaže: “Moramo znatno unaprijediti edukaciju o riziku u školama, ali i u cijeloj populaciji, kako bi znali kako djelovati u slučaju neposrednog rizika.