WSJ: Biden gurnut u stranu dok Izrael preoblikuje Bliski istok
Bidenova administracija strahuje od posljedica pritiska na Netanyahua nekoliko sedmica prije najvažnijih izbora u novoj američkoj historiji.

The Wall Street Journal ističe da administracija američkog predsjednika Joea Bidena sve više liči na posmatrača dok se Izrael priprema odgovoriti Iranu, s obzirom na ograničeni uvid u ono što Izrael namjerava samostalno učiniti. Upravo to pokazuje da Sjedinjene Američke Države imaju sve manji utjecaj na proces donošenja odluka u Izraelu, iako Bijela kuća tvrdi drugačije.
U izvještaju, koji su pripremile Lara Seligman i Vera Bergengruen, urednice ovog lista za pitanja nacionalne sigurnosti, navodi se riječi Jona Altermana iz Centra za strateške i međunarodne studije, koji kaže da izraelsko rukovodstvo doživljava Sjedinjene Američke Države kao ”savjetnika koji stalno zanovijeta ili kao posmatrača koji nema stvaran utjecaj na odluke”.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Izrael planira da na ruševinama Rafaha formira koncentracionu zonu za Palestince
- list 2 of 4Reporter Al Jazeere: Genocid je sistemsko razaranje svake pore jednog društva
- list 3 of 4EU: Dogovorili smo sa Izraelom povećanje humanitarne pomoći Gazi
- list 4 of 4Izrael ubija i ljekare kako se Gaza nikada ne bi mogla oporaviti od genocida
Uprkos Bidenovom insistiranju na snažnim odnosima između dvije zemlje još od početka rata u Gazi, njegov odnos s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji traje već gotovo 50 godina, nastavio se pogoršavati tokom prošle godine.
Prema novinama, to je posljedica velikog jaza između njihovih političkih agendi i sukobljenih ratnih ciljeva na Bliskom istoku, što se odražava u sve većoj otuđenosti između njih dvojice, budući da Biden nije razgovarao s Netanyahuom od 21. augusta.
Bidenov pristup Izraelu
Prema izvještaju, predstojeći američki predsjednički izbori imaju veliki utjecaj na Bidenov pristup Izraelu, budući da njegova administracija strahuje od posljedica pritiska na Netanyahua, kao i od toga da bi žestoke političke reakcije mogle odvratiti proizraelske birače.
Prema listu, Netanyahu je potpuno svjestan ovih političkih napetosti, pa ih čak i iskorištava u svoju korist, jer mu to pruža mogućnost da djeluje s većom nezavisnošću i da kontrolira američko uplitanje u njegove poslove, posebno u pogledu eskalirajućih vojnih akcija.
Može se primijetiti da se Sjedinjene Američke Države ne protive nužno napadima Izraela na Hezbollah, ali preferiraju da izbjegnu uvlačenje u još jedan rat, piše Wall Street Journal.
Novine su prenijele komentar bivšeg dužnosnika američkog State Departmenta Aarona Davida Millera na ovu temu, koji je rekao: “Nećete naći američkog političara, sedmicama prije jednih od najvažnijih izbora u modernoj američkoj historiji, kako vrši pritisak na Izraelce, posebno na frontu koji uključuje Iran”.
U izvještaju se potvrđuje da napori za obuzdavanje Izraela, posebno u Gazi, do sada nisu ostvarili veliki učinak. Netanyahuove akcije u Libanu pokazale su njegovu sve veću ravnodušnost prema željama njegovih američkih saveznika u regiji, uprkos njihovom strahu od daljnje eskalacije.
Atentat na Hassana Nasrallaha
Kao argument za to, izvještaj navodi primjer izraelskog atentata na generalnog sekretara Hezbollaha Hassana Nasrallaha, uz napomenu da je Netanyahu naredio napad iz hotelske sobe u New Yorku, a da nije obavijestio Bijelu kuću.
To se dogodilo u vrijeme dok su američki diplomati naporno radili u Ujedinjenim narodima na sprječavanju šireg sukoba, što ukazuje na sve veću nezavisnost Izraela u donošenju svojih vojnih odluka, piše Wall Street Journal.
Isto tako, navode novine, nezapamćeni izraelski napadi pejdžerima uslijedili su nedugo nakon posjete američkog izaslanika Amosa Hochsteina Izraelu, tokom koje je pozvao Izrael na obuzdavanje neprijateljstava u Libanu. Američki dužnosnici su izjavili da nisu imali nikakvih prethodnih informacija o operaciji.
Autorice teksta na kraju zaključuju da jednostrane odluke Izraela i ograničena sposobnost Sjedinjenih Američkih Država da utječu na njega potvrđuju sve veće neslaganje između dvije zemlje.