Katolička crkva u Srbiji po prvi put u historiji će imati kardinala

Papa Franjo će imenovati 21 novog kardinala, što je ocijenjeno kao neočekivan potez i pokušaj da utječe na moćnu grupu crkvenih ljudi koji će jednog dana izabrati njegovog nasljednika.

Ceremonija imenovanja novih kardinala Katoliče crkve, poznata kao konzistorij, održat će se 8. decembra, najavio je 87-godišnji papa Franjo (Guglielmo Mangiapane / Reuters)

Nakon što je papa Franjo najavio da će imenovati 21 novog kardinala, Nadbiskupija beogradska je najavila da će njen čelni čovjek, Ladislav Nemet biti imenovan prvim kardinalom u historiji Katoličke crkve u Srbiji.

Na objavljenoj papinoj listi su budući kardinali iz Perua, Argentine, Ekvadora, Čilea, Japana, Filipina, Brazila, Obale Bjelokosti, Alžira, Indonezije, Irana, Italije, Kanade i Srbije.

Beogradska nadbiskupija objavila je na svojoj stranici da će Nemet “biti prvi kardinal u historiji Katoličke crkve u Srbiji”.

Nemet je rođen 1956. u Odžacima u Srbiji. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2008. biskupom Zrenjaninske biskupije, za beogradskog nadbiskupa imenovao ga je papa Franjo 2022. godine. Nemet govori mađarski, srpski, engleski, njemački, poljski i italijanski.

Neočekivan papin potez

Prethodno je papa Franjo najavio da će imenovati 21 novog kardinala, što je ocijenjeno kao neočekivan potez i pokušaj da utječe na moćnu grupu crkvenih ljudi koji će jednog dana izabrati njegovog nasljednika.

Ceremonija novih imenovanja, poznata kao konzistorij, održat će se 8. decembra, najavio je 87-godišnji papa. Bit će to deseti konzistorij koji je sazvao Franjo od svog izbora za prvog papu iz Latinske Amerike prije 11 godina.

Iako pape mogu odlučiti o tome da imenuju kardinale u bilo kojem trenutku, Franjina odluka o novim imenovanjima upravo u ovom trenutku sve pomalo iznenađuje, prenosi Hina pisanje Reutersa.

U trenutku papine objave 122 kardinala su mlađi od 80 godina i oni mogu glasati u budućoj konklavi. Crkveni zakon tehnički ograničava broj takvih kardinala na 120, ali i prethodni su ih pape često imenovali više.

‘Prinčevi Crkve’

Dvojica kardinala koji trenutno mogu glasati u konklavi do kraja godine će ostarjeti, a njih još 13 će do kraja 2025. preći predviđeni životni prag za glasanje.

Svim kardinalima, bez obzira na njihovu životnu dob, dopušteno je sudjelovanje na sastancima koji se održavaju prije konklave, a zovu se generalne kongregacije, što im daje pravo glasa pri izboru osobe za koju misle da bi je trebali izabrati mlađi kardinali.

U rigidnoj crkvenoj hijerarhiji kardinali su odmah iza pape i njegovi su najbliži savjetnici. Zbog svoje historijske moći i utjecaja i danas ih nazivaju prinčevima Crkve, iako im je Franjo poručio da ne žive poput kraljeva i da se približe siromasima.

Izvor: Agencije

Reklama