Scenariji izraelskog odgovora Iranu i njegovi ciljevi

Nastavljaju se izraelske konsultacije na političkom i vojnom nivou kako bi se odredila priroda odgovora i scenariji napada na Teheran.

Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari pored iranske balističke rakete (REUTERS/Amir Cohen)
Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari pored iranske balističke rakete (REUTERS/Amir Cohen)

Izraelski krugovi se međusobno natječu oko potencijalnih ciljeva u Iranu koji bi mogli biti gađani kao odgovor na raketni napad koji je Teheran izveo u utorak navečer. Iako nema nikakvih službenih saopćenja o tim ciljevima, jedan vladin dužnosnik je, nakon sjednice Kabineta, izjavio da će taj odgovor biti velikih razmjera. To ukazuje na nekoliko mogućih scenarija i nagovještava mogućnost regionalnog rata.

Nastavljaju se izraelske konsultacije na političkom i vojnom nivou kako bi se odredila priroda odgovora i scenariji napada na Teheran. Izrael razmatra mogućnost napada na strateške ciljeve u Iranu, poput naftnih ili plinskih postrojenja, te poziva međunarodnu zajednicu da uvede sankcije Teheranu kako bi se produbila njegova međunarodna izolacija.

Nastavak konsultacija na izraelskoj strani ukazuje na to da politički nivo, koji predstavlja vlada, još uvijek nije donio konačnu odluku o tome kako će odgovoriti na iranski napad, s tim da u Izraelu postoji saglasnost da Iran treba ”platiti visoku cijenu”.

Ukazujući ne potencijalne mete u Iranu, koje se nalaze izraelskom popisu, Avigdor Lieberman, bivši ministar odbrane i čelnik stranke ”Izrael naš dom”, rekao je: ”Izrael mora odmah napasti Iran, bombardirati sva naftna, plinska i nuklearna postrojenja, te uništiti rafinerije i brane”.

Historijska šansa

Izrael je pojačao prijetnje napadom na Iran i udarima na njegova nuklearna postrojenja. Takvu otvorenu prijetnju iznio je i premijer Benjamin Netanyahu, a poslao ju je u videosnimku upućenom iranskom narodu, pozivajući ih na pobunu i udar na režim u Teheranu.

Prijetnje koje dolaze iz političkih krugova u Tel Avivu usklađene su s upozorenjima koja Teheranu upućuje izraelski vojni establišment. Tako je ministar odbrane Yoav Gallant rekao da “duga ruka Izraela može doseći svugdje”.

Ovakve prijetnje govore da Tel Aviv smatra kako je ovo “povijesna prilika” za napad na Teheran i njegov nuklearni projekat, nakon raketnih napada koje je Iran izveo na unutrašnjost Izraela, što je uslijedilo kao odgovor na atentat na Ismaila Haniyeha i generalnog sekretara Hezbollaha, Hassana Nasrallaha.

Analize istraživačkih centara u Tel Avivu i procjene analitičara slažu se u tome da režim Islamske revolucije u Iranu ima centralnu ulogu u “upravljanju ratom na više frontova protiv Izraela i u destabilizaciji Bliskog istoka”, prema izraelskim tvrdnjama. To se čini kroz naoružavanje osovine otpora, koju su opisali kao “osovinu zla”, a čine je Hezbollah u Libanu i Husi u Jemenu.

Regionalni rat

U svom osvrtu na posljedice iranskog raketnog napada i scenarije izraelskog odgovora Teheranu, Amos Harel, vojni analitičar lista Haaretz, smatra da raketni napad bez presedana na Izrael predstavlja još jedan korak na putu prema regionalnom ratu na Bliskom istoku.

Vojni analitičar je siguran da će izraelski odgovor biti snažan, kako bi se vratilo dostojanstvo izraelskoj javnosti, koja se nikada nije suočila sa sličnim napadom na domaćem terenu, a posebno u centralnom dijelu zemlje. Smatra da je iranski napad trebao biti usmjeren na vojne i sigurnosne lokacije i baze zračnih snaga, ali je u stvarnosti njegov cilj bio nanijeti štetu civilnom stanovništvu, dovesti do stradanja i izazvati strah među Izraelcima.

Smatra da se, uoči prve godišnjice događaja 7. oktobra 2023. i rata na frontovima u Gazi i Libanu, Izrael našao u novoj fazi koja vodi prema regionalnom ratu nakon napada Irana, koji je stavio sebe u prvi plan ofanzivne konfrontacije, što obavezuje Izrael da odgovori snažno i odlučno.

Što se tiče prirode odgovora i mogućih ciljeva u Iranu, vojni analitičar smatra da će izraelski odgovor biti sproveden u potpunoj koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako da će izraelski pozivi na napad na iranska nuklearna postrojenja biti podložni koordinaciji s Washingtonom.

“Demontiranje iranskog režima”

U političkom smislu, Shalom Yerushalmi, analitičar za politička pitanja na web stranici Zman Israel, vjeruje da je u svjetlu široke međunarodne podrške Izraelu, nakon što je bio izložen raketnom napadu, “ovo izuzetno vrijeme za vojne i operativne pripreme protiv Irana”.

Politički analitičar vjeruje da je, s obzirom na nezapamćeno jedinstvo u stavovima na izraelskoj političkoj sceni i rijetku podršku svijeta i međunarodne zajednice, Izrael dužan pokrenuti snažan kontranapad na Iran. ”Ovo je prilika za Tel Aviv protiv iranskog režima, koji je stavio uništenje Izraela i cionizma na vrh svog dnevnog reda, i krenuo je u ostvarivanje svojih ciljeva 7. oktobra 2023.”, dodao je.

Objasnio je da Izrael ne može sam uništiti iranski nuklearni projekt i svrgnuti režim, zbog čega mora imati podršku i partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. ”Predsjednik Joe Biden je rekao da je njegova predanost Izraelu apsolutna i mora shvatiti da ta predanost znači demontiranje režima u Teheranu, nakon 45 godina od Iranske revolucije, te uklanjanja nuklearne prijetnje; inače, nismo ništa učinili.”

Iskoristiti neprijateljstvo

Prema procjeni koju je pripremio Eran Lerman, potpredsjednik Instituta Jerusalem za strategiju i sigurnost, Teheran namjerno nastoji učvrstiti svoju poziciju kao važan partner u osovini koju čine Kina, Rusija i Sjeverna Koreja protiv Sjedinjenih Američkih Država i Zapada. Na taj način Iran nastoji postići značajan napredak u nuklearnom projektu, kako bi što prije postao država na pragu nuklearne moći.

Lerman, koji je ranije bio zamjenik izraelskog savjetnika za nacionalnu sigurnost, smatra da se tempo iranskog nuklearnog projekta značajno ubrzava, što zahtijeva hitan i odlučan odgovor. Istaknuo je da izazov s kojim se Izrael i Zapad zajedno suočavaju počiva u djelovanju vojnom silom protiv iranskih nuklearnih postrojenja, ako se ne pronađe drugi način za obuzdavanje nuklearnog programa.

Vjeruje da se pravo i dugoročno rješenje za pitanje iranskog režima i prijetnje koje on predstavlja Izraelu može ostvariti kroz “iskorištavanje neprijateljstva koje veliki dio iranskog naroda gaji prema njemu”. Potrebno je pronaći način da se to neprijateljstvo pojača i usmjeri na djelovanje koje će produbiti raskol između naroda i režima te ubrzati akcije s ciljem okončanja nuklearnog projekta i rušenja režima.

Što se tiče prirode izraelskog odgovora, Lerman predlaže scenarij u kojem planeri napada i donositelji odluka u Tel Avivu moraju uzeti u obzir potrebu za djelovanjem koliko god je to moguće, uz jasno poštivanje operativnih aspekata, kako bi napad na nuklearni projekat produbio razdor između iranske javnosti i njenih vladara te oslabio režim, a ne nanošenja štete Iranu kao naciji i državi.

Na kraju je zaključio: “Izraelski vojni odgovor treba biti popraćen širokom kampanjom podizanja svijesti, koja ima za cilj podstaknuti snage otpora unutar Irana da probiju barijere koje postavlja režim, jer prikazivanje slabosti i opasnosti režima može biti motivirajući faktor koji će ubrzati njegovu propast”, prema Lermanovoj procjeni.

Izvor: Al Jazeera

Reklama