Al Jazeera otkriva: Šest hiljada zapadnih vojnih letova za Izrael u godini dana

Al Jazeerina agencija Sanad pratila je aktivnost vojnih letova i analizirala podatke od 7. oktobra 2023. godine do početka oktobra ove godine.

Američki nosač aviona Abraham Lincoln je više puta bio u arapskoj regiji kao podrška Izraelu (REUTERS/U.S. Navy/Chief Mass Communication Specialist Eric S. Powell/Handout)

Analiza navigacijskih podataka sa sajta RadarBox pokazala je da je tokom godinu dana izraelskog rata u Gazi zabilježeno više od šest hiljada vojnih letova u regiji povezanih sa zapadnim zemljama, uz uspostavljanje stalnog zračnog mosta zapadne podrške Izraelu u bombardiranju opkoljenog Pojasa tonama bombi.

Godinu dana od napada predvođen Hamason na Izrael 7. oktobra 2023. godine i odmazde Izreala protiv Palestinaca, Sjedinjene Američke Države i zapadne zemlje žure s pružanjem obavještajne i logističke podrške, kao i slanjem pošiljki vojne pomoći kako bi podržale Izrael u ratu koji vodi u Pojasu Gaze, pored njegovih nedavnih napada na Liban.

Al Jazeerina agencija Sanad pratila je aktivnost vojnih letova i analizirala podatke od 7. oktobra 2023. godine do početka oktobra ove godine, koristeći alate za praćenje navigacije i geografsku analizu.

Agencija je, analizom navigacijskih podataka, zabilježila oko 1.900 vojnih transportnih letova, kojih je više od 70 posto bilo ka vojnim bazama na Kipru, u Grčkoj i u Italiji, koje se od 7. oktobra 2023. koriste kao baze podrške Izraelu, dok su ostali letovi bili direktno ka Izraelu.

Također, Sanad je zabilježio više od 1.600 izviđačkih letova, od kojih je samo oko 20 posto izraelskih, a dokumentirano je i 1.800 letova za dopunu goriva avionima u zračnom prostoru regije.

Velika Britanija

Podaci pokazuju da Velika Britanija ima najveći udio u izviđačkim letovima sa više od 47 posto letova. U većini tih letova korišten je avion tipa Shadow R1.

Ovi avioni, koje je razvila američka kompanija Raytheon, imaju napredne nadzorne i senzorske uređaje koji im omogućavaju da obavljaju obavještajne zadatke, da kontinuirano prate kretanja na terenu i identificiraju mete.

Ovaj tip aviona je zabilježen u oko 645 letova u praćenom periodu, dok je avion B-8 korišten u najmanje šest izviđačkih letova. Svi ovi letovi su kretali uglavnom sa Kipra, iz Izraela i iz Grčke.

Velika Britanija je, također, koristila svoje borbene avione Tajfun u više od 135 letova u zrčnom prostoru Izraela te su uspjeli presresti nekoliko iranskih napadačkih dronova.

Tajfun avioni su vrlo efikasni višenamjenski borbeni avioni, koji omogućavaju pilotu da obavlja više zadataka istovremeno, a specijalizirani su za misije brzog odgovora na prijetnje u zraku.

Izrael

Izrael je učestvovao u izviđačkim operacijama koristeći brojne avione, među kojima se posebno ističe Oron, koji je, prema podacima, izveo 167 letova tokom godine rata, nakon što je prvi put u potpunosti ušao u službu nakon operacije Potop al-Aksa.

Oron je jedan od najvećih izraelskih aviona i može otkriti hiljade ciljeva u sekundi na prostoru velikom hiljade kilometara, prema riječima šefa Izraelskog vojnog odjela za istraživanje i razvoj generalmajora Yaniva Rotema.

Izrael je, također, koristio najmanje dva aviona Eitam za rano upozoravanje, koja su djelovala u eskadrili istih aviona u više od 58 zabilježenih letova, kao i dva aviona Shavit u najmanje 16 letova. Korištena su i dva aviona Beechcraft B200T Zovet-5 u 45 letova, dok je avion Beechcraft B200T Zovet-3 imao ukupno 35 letova.

SAD

Sjedinjene Američke Države su intenzivno koristile svoje ogromne pomorske izviđačke avione Poseidon P-8A i Maritime Patrol Aircraft, i to u više od 167 izviđačkih letova. Korišteni su i avioni Boeing RC-135 i Lockheed EP-3 u više od 90 izviđačkih letova, dok se dron MQ-4C Triton – kojim upravlja mornarica – pojavio u više od 73 leta, prema navigacijskim podacima.

Pored toga, u više od 16 letova korišten je avion za rano upozoravanje Boeing E-3 Sentry, koji je opremljen integriranom platformom za upravljanje i kontrolu borbenih operacija.

Snabdijevanje gorivom i vojni transport

Osim izviđačkih aviona, Sanad je zabilježio oko 1.800 letova za punjenje gorivom u zračnom prostoru. Prema analitičkim podacima, Izrael je izveo do 950 letova, a slijedi ga britansko ratno zrakoplovstvo s više od 560 letova dosipanja goriva u zraku.

Analiza podataka otkriva da je oko 365 letova vojnog transporta bilo direktno ka Izraelu, pored 840 letova ka vojnim bazama na Kipru, u Grčkoj i u Italiji, koje se intenzivno koriste za podršku okupaciji, što je ukupno više od 1.200 letova vojnih pošiljki.

Polijetanja

Njemačko ratno zrakoplovstvo doprinijelo je s više od 80 vojnih transportnih letova, od kojih je većina krenula iz zračne baze Wunstorf, dok je oko 25 posto američkih vojnih transportnih letova krenulo iz baze Ramstein na jugozapadu Njemačke. Zbilježeno je i najmanje 11 izraelskih vojnih transportnih letova iz Njemačke ka Izraelu.

Kada je riječ o transportnim letovima, čiji broj je premašio 350, britansko ratno zrakoplovstvo oslanjalo se na bazu Brize Norton u grofoviji Oxfordshire (sjeverozapadno od Londona), dok su se njegovi izviđački letovi i letovi za nadopunu goriva oslanjali uglavnom na britansku bazu Akrotiri na Kipru.

Sjedinjene Američke Države su svoje letove uglavnom obavljale iz baze Souda na grčkom ostrvu Krit, a koristile su i zračnu bazu Paphos na Kipru i bazu Sigonella na istoku Sicilije u Italiji, koja služi kao stanica za američko ratno zrakoplovstvo i mornaricu.

Pored aviona, Izrael i zapadne zemlje koriste ogromnu i raznoliku flotu dronova koji obavljaju razne misije i ne napuštaju nebo iznad Gaze i Libana. Ovi dronovi se ne mogu pratiti pomoću javno dostupnih alata za navigaciju.

Stoga su brojke u ovom izvještaju manje od stvarnog broja izviđačkih misija koje se konstanstno odvijaju iznad okupirane Palestine i Libana. Ipak, ukazuju na neviđen broj ovih letova u historiji na ograničenom geografskom području.

Od 7. oktobra 2023. Izrael vodi rat u Gazi, koji je do utorka rezultirao sa 143.000 mrtvih i ranjenih Palestinaca, većinom djece i žena, te više od 10.000 nestalih, pored ogromnog razaranja i gladi koja je ubila desetke djece i starijih osoba u jednoj od najgorih humanitarnih katastrofa na svijetu.

Napad na Liban dosad je odnio 2.546 života i 11.862 ranjenih, od kojih je veliki broj žena i djece, pored više od 1.340.000 raseljenih osoba.

Izvor: Al Jazeera

Reklama