Tijesna pobjeda na referendumu ugrožava put Moldavije ka EU
Mnogi od onih koji su podržali ostalih devet kandidata na nedjeljnim predsjedničkim izborima, prije će podržati Stojagnolua nego Sandu u drugom krugu.
Rezultati glasanja Moldavije za pridruživanje Evropskoj uniji kompliciraju borbu predsjednice Maie Sandu da njena mala bivša sovjetska republika uđe u blok, piše AFP.
Iako se očekuje da će se pregovori o pristupanju sa EU nastaviti nakon nedjeljnog referenduma, Sandu se suočava s teškom borbom za odbranu svog programa, sa novim izbornim testom koji je planiran za novembar.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKandidat proruske stranke Stoianoglo u vodstvu na izborima u Moldaviji
Glasanje u Moldaviji pokazalo da se Rusija može poraziti, ali samo uz čvrstu podršku Zapada
Od Turske do Gruzije – deset država koje čekaju članstvo u EU
Sandu – koja je podnijela zahtjev za članstvo Moldavije u EU netom nakon što je Moskva započela invaziju na Ukrajinu 2022. godine – pobijedila je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju, održanih u isto vrijeme kad i referendum o EU.
No, sada će morati braniti svoju poziciju u drugom krugu 3. novembra protiv Aleksandra Stojanogla, bivšeg tužitelja kojeg podržavaju proruski socijalisti.
Ruski utjecaj?
Sandu opetovano optužuje Rusiju za miješanje u referendum – što Kremlj “kategorički” negira.
Govoreći kasno u nedjelju, Sandu je, sa strogim izrazom lica, izjavila kako je Moldavija svjedočila “napadu bez presedana na slobodu i demokratiju naše države, kako danas tako i posljednjih mjeseci”.
Okrivila je “zločinačke organizacije koje rade zajedno sa stranim silama, neprijateljskim prema našim nacionalnim interesima”.
“Nećemo odustati od odbrane demokratije i slobode”, obećala je moldavska čelnica.
Moskva je u ponedjeljak zatražila dokaze o navodnom miješanju i poručila kako je bilo “anomalija” u prebrojavanju glasova.
Prije nedjelje, moldavska policija je saopćila kako je otkrila shemu kupovine glasova “bez presedana” sa potencijalom da do četvrtine glasačkih listića bude sumnjivo. Tvrdili su da je Rusija usmjerila milione dolara u pokušaje kupovine glasača.
“Izjave Sandu dovode u pitanje rad obavještajnih službi, policije i protivkorupcijskog tužiteljstva”, komentirao je za AFP Dionis Cenusa, stručnjak Centra za istočnoevropske studije.
“I Rusija i oni koje podržava su bili potcijenjeni, dok se podijeljenost Moldavije istakla”, dodao je.
Da li su birači potcjenjeni?
Moldavija, koja je već jedna od najsiromašnijih države Evrope, teško je pogođena inflacijom povezanom s ratom u susjednoj Ukrajini.
“Vlada nije ozbiljno shvatila socioekonomsku dimenziju profila birača”, rekao je Cenusa za AFP, te dodao da, ako se siromaštvom “ne pozabave (moldavske vlasti), ono će postati poluga u rukama proruskih agenata”.
Dok je Sandu putovala u inozemstvo, lobirajući za podršku evropskih partnera, njeni napori da izmjesti istočnoevropsku državu od 2,6 miliona stanovnika izvan sfere Moskve proizveli su poteškoće kod kuće.
Odluka da se smanji ovisnost države o ruskim energentima uzrokovala je skok cijena goriva i dovela mnoge Moldavce u poteškoće.
Sandu je zanemarila “pitanja vezana uz kupovnu moć”, ostavljajući dojam “određenog oblika arogancije”, dok su “kandidati s više socijalnih programa osvojili bodove”, smatra Florent Parmentier, politolog sa pariškog Sciences Poa.
Utjecaj rata u Ukrajini
Zabrinutost oko rata u Ukrajini vjerovatno je također odigrala značajnu ulogu, rekao je Parmentier za AFP.
Predsjednički kandidati poput drugoplasiranog Stojanogla – koji je osvojio “više od očekivanih” 26 posto, u usporedbi sa 42 posto Sandu – obećavali su “neutralnost” i “uravnoteženu vanjsku politiku”.
A neki Moldavci koji se protive ulasku u EU pristalice tog poteza prikazuju kao “opasne ekstremiste koji žele uvući Moldaviju u rat”.
Nekoliko glasača izrazilo je nelagodu za AFP zbog proevropskog zaokreta Moldavije pod Sandu, 52-godišnjom bivšom ekonomisticom Svjetske banke koja je 2020. pobijedila tadašnjeg predsjednika koji je imao podršku Moskve.
“Ne razumijem zašto se u našoj državi tako agresivno promoviraju neke vrijednosti koje su nam strane”, rekla je za AFP Ana Botnaru, 37-godišnja domaćica.
Šta ovo sve znači za budućnost Moldavije?
Rezultat referenduma neće odmah utjecati na pregovore o članstvu u EU s Briselom, koji su započeli u junu, iako bi jasan glas “za” bio “jasan pozitivan signal”, naveo je Parmentier.
No, čak i nakon pobjede na referendumu, prilično tijesnom, prva žena predsjednica države sprema se za tešku bitku.
Mnogi od onih koji su podržali ostalih devet kandidata na nedjeljnim predsjedničkim izborima prije će podržati Stojagnolua nego Sandu u drugom krugu, rekao je Parmentier.
Ako Sandu ne uspije, neizvjesno je hoće li se njen nasljednik jednako jako zalagati za članstvo u EU i moći okupiti druge evropske čelnike da podrže državu, piše AFP.