Walz i Vance se tokom debate sukobili o svim pitanjima
Najoštrije kritike upućivali su na račun republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, odnosno demokratske kandidatkinje Kamale Harris.
Potpredsjednički kandidati demokrata i republikanaca, guverner Minnesote Tim Walz i senator iz Ohia JD Vance, sukobili su se tokom prve debate o gotovo svim temama, od ekonomije i imigracije do vanjske politike.
Uprkos oštroj raspravi, Walz i Vance su tokom sat i po vremena debate, u studiju televizije CBS u New Yorku izbjegavali lične uvrede, a najoštrije kritike upućivali su na račun republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, odnosno demokratske kandidatkinje Kamale Harris, prenosi Tanjug, pozivajući se na Glas Amerike.
Nastavite čitati
list of 3 itemsAmerička politika u 2025: Meka moć kao najveća razlika između Trumpa i Harris
Kako demokratski potpredsjednički kandidat gleda na Izrael, Palestinu i Kinu?
Nakon što su se kandidati rukovali, debata je otvorena pitanjem o konfliktu na Bliskom Istoku poslije iranskog napada na Izrael.
Vance je ponovio tvrdnje republikanaca da je administracija američkog predsjednika Josepha Bidena dala Teheranu novac za napade, odmrzavanjem iranskih sredstava. Walz je doveo u pitanje Trumpovu podobnost za novi mandat u Bijeloj kući, ocjenjujući da je previše nestabilan da bi mu se vjerovalo u vrijeme krize na Bliskom Istoku.
Također je kritikovao Trumpa zbog povlačenja Amerike iz nuklearnog sporazuma s Iranom, kojim su njegovi kapaciteti da obogaćuje uranij bili ograničeni.
“Iran je bliži nuklearnom oružju zbog nestabilnost liderstva Donalda Trumpa”, istakao je Walz.
Vance je, međutim, tvrdio da je svijet bio mnogo sigurniji tokom prvog Trumpovog mandata.
Unutrašnja politička pitanja
Najoštrija rasprava tokom debate vodila se u pogledu unutrašnjih političkih pitanja poput imigracije, ekonomije, prava na abortus.
Walz je kritikovao Trumpa i Vancea zbog uvredljivih izjava o migrantima, posebno u Ohiu, gdje su lažno optuženi da jedu kućne ljubimce, zbog čega je policija morala pojačati mjere sigurnosti, između ostalog i u školama.
Vance je kritikovao Harris zbog situacije na granici, tvrdeći da je tokom Bidenove administracije dozvoljen ulazak “miliona ilegalnih imigranata”. Optužio ju je, bez iznošenja dokaza, da je omogućila narkokartelima “da slobodno djeluju u zemlji” i koriste djecu da krijumčare drogu.
Također je postavio pitanje zašto Harris nije uradila više na rješavanju problema imigracije, ali i inflacije i ekonomske situacije na položaju potpredsjednice SAD-a.
Kada je riječ o pravu na abortus, Walz je kritikovao Trampa zbog uloge u imenovanju troje sudija Vrhovnog suda, koji su uz ostale konzervativne kolege ukinuli pravo na abortus na nacionalnom nivou i odluku o tom pitanju prepustili pojedinačnim državama.
“Donald Trump je sve to pokrenuo. Hvali se kako je izvanredno što je imenovao sudije i ukinuo Roe protiv Wadea (odluka suda iz 1972. godine kojom je legalizovan abortus na nacionalnom nivou)”, rekao je Walz.
Vance, koji je poznat po veoma konzervativnom stavu o abortusu, bio je umjereniji tokom debate, navodeći da ne podržava zabranu abortusa na nacionalnom nivou, iako se ranije za to zalagao. Ponovio je Trumpov stav da bi svaka država trebalo odlučivati o tom pitanju.
Po čemu se razlikuje ovogodišnja predizborna kampanja?
Uprkos oštroj raspravi, sučeljavanje dvojice potpredsjedničkih kandidata održano je u atmosferi koja je bila više prijateljska nego što je to bio slučaj tokom debate između Harris i Trump, ocjenjuje Glas Amerike.
Debata Vancea i Walza mogla bi imati veći utjecaj na birače ove godine zato što su se Harris i Trump susreli u debati samo jednom.
Na prethodnim predsjedničkim izborima birači su bili u prilici pratiti nekoliko debata predsjedničkih kandidata, ali je ovogodišnja predizborna kampanja drugačija.
Trump je u junu učestvovao s Bidenom u debati, koji se zbog lošeg nastupa povukao iz predsjedničke trke.
Nakon što je Harris postala demokratska kandidatkinja, prošlog mjeseca je učestvovala u debati s Trumpom.
Birači u šest od 50 američkih država već imaju priliku glasati. Do 16. oktobra, prijevremeno glasanje bit će organizovano u još 14 država.
Predsjednički izbori bit će održani 5. novembra.