Ukrajinski parlament izglasao prvo ratno povećanje poreza
Prema novom zakonu, ratni porez za pojedince se povećava na pet posto s trenutnih 1,5, rastu porezi za individualne poduzetnike i male kompanije, a uvodi se i porez na dobit banaka.
Ukrajinski parlament je usvojio prvo ratno povećanje poreza kako bi zemlja podebljala svoje finansije s obzirom na rat koji traje već dvije i pol godine i ne nazire mu se kraj.
Jaruslav Željeznjak iz stranke Holos je rekao da je 247 od 450 zastupnika u Vrhovnoj Radi glasalo za povećanje poreza, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Nastavite čitati
list of 3 items- list 1 of 3Zašto Rusija napada brodove s ukrajinskim žitom?
- list 2 of 3‘Magla rata’: Koliki su ruski gubici u Ukrajini do sada
- list 3 of 3Francuska spremna podržati Ukrajinu u nabavci oružja
Ukrajinska vlada je u julu prvi put od početka rata predložila povećanje poreza kako bi prikupila milijarde dolara za oružje i plaće vojnika.
Ministarstvo finansija je saopćilo da će novo oporezivanje ove godine osnažiti budžet s 23,2 milijarde hrivnji, i donijeti 141,1 milijardu sljedeće godine.
Za Ukrajinu, strana finansijska pomoć i dalje ostaje ključna za budžet zemlje. Ministarstvo ističe da se sva nevojna potrošnja isključivo finansira od strane ukrajinskih međunarodnih partnera te da se ta sredstva ne smiju koristiti za vojne potrebe.
Retroaktivna primjena
Od početka ruske invazije Ukrajina je od Zapada primila gotovo 100 milijardi dolara vrijednu ekonomsku pomoć za plaće u javnom sektoru, penzije i ostalu društvenu potrošnju.
Kijevu je potrebno dodatnih 12 milijardi dolara do kraja 2024. za odbranu.
Očekuje se da će deficit budžeta za sljedeću godinu iznositi 38 milijardi dolara.
Prema novom zakonu, ratni porez za pojedince se povećava na pet posto s trenutnih 1,5, rastu porezi za individualne poduzetnike i male kompanije, a uvodi se 50 posto poreza na dobit banaka i 25 posto poreza na dobit finansijskih kompanija.
Novi porezni sistem će se primjenjivati retroaktivno, od početka oktobra.
Uz nove poreze, vlada je povećala zaduženje na domaćem tržištu i restrukturirala strani dug, čime bi u iduće tri godine trebala uštedjeti 11,4 milijarde dolara.