Koja je odgovornost tehnoloških kompanija za izraelske masakre u Gazi?
Uloga umjetne inteligencije i moderne tehnološke infrastrukture u izvođenju vojnih operacija su najistaknutije stavke u ovom kontekstu.

Razorni rat u Gazi traje već godinu dana i u svijetu se sve više postavlja pitanje o ulozi koju imaju velike tehnološke kompanije u oružanim sukobima.
Uloga umjetne inteligencije i moderne tehnološke infrastrukture u izvođenju vojnih operacija su najistaknutije stavke u ovom kontekstu.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Izrael planira da na ruševinama Rafaha formira koncentracionu zonu za Palestince
- list 2 of 4Reporter Al Jazeere: Genocid je sistemsko razaranje svake pore jednog društva
- list 3 of 4EU: Dogovorili smo sa Izraelom povećanje humanitarne pomoći Gazi
- list 4 of 4Izrael ubija i ljekare kako se Gaza nikada ne bi mogla oporaviti od genocida
Prema izvještaju koji su objavile turske novine Daily Sabah, ovaj rat je pokazao načine na koje se tehnološki alati, poput umjetne inteligencije i mašinskog učenja, koriste u savremenim sukobima te otvorio pitanja o odgovornosti kompanija koje proizvode te alate.
Tehnologija u središtu rata
Tokom ovog rata, tehnologija se istaknula kao odlučujući alat pri usmjeravanju vojnih operacija i ostvarenju ciljeva na terenu.
Istraživačica i saradnica na Univerzitetu Harvard Sophia Goodfriend ukazala je na to da je „rat u Gazi, kao i Ukrajini, postao testna platforma za buduće ratove“, jer se tokom ovih ratova tehnologije umjetne inteligencije testiraju i razvijaju na bojnom polju, kako navode turske novine.
Trenutni rat u Gazi smatra se jednim od najvećih sukoba u kojem je došlo do intenzivne upotrebe tehnologije za usmjeravanje napada, što otvara pitanja o odgovornosti velikih tehnoloških kompanija koje pružaju ove alate izraelskoj vojsci.
Amazon, Google i Microsoft su među kompanijama koje su uveliko kritizirane zbog njihove uloge u pružanju tehnoloških usluga koje su mogle doprinijeti vojnim operacijama.
Otpor unutar tehnoloških kompanija
Velikim porastom ljudskih gubitaka u Gazi, čiji je broj procijenjen na više od 41.600, pojačao se otpor u velikim tehnološkim kompanijama.
Prema izvještaju Daily Sabaha, broj zaposlenih u kompaniji Amazon koji su se priključili internim grupama koje podržavaju prava Palestinaca u prethodnoj godini se povećao pet puta.
Jedan radnik u ovoj kompaniji, koji je tražio da ostane anoniman iz straha od osvete, rekao je: „Samo poznavanje načina na koji se usluge provajdera Amazon Web Services koriste u Gazi bilo je dovoljno da potakne ljude na sudjelovanje.“
Amazon nije bio jedina kompanija koja se suočila s ovakvim kritikama. Veliki broj zaposlenih u kompanijama Google i Microsoft izrazili su zabrinutost zbog korištenja njihovih tehnologija u ovom sukobu te su izbili protesti unutar kompanija i pozivi da se obustavi snabdijevanje izraelske vojske tehnologijom.
Daily Sabah je prenio riječi bivšeg radnika kompanije Google: „Google je umanjivao važnost onoga što izaziva zabrinutost i nije odgovorio na izvještaje o načinu na koji se njegove tehnologije koriste u ratu.“
Projekat Nimbus
Jedan od najistaknutijih ugovora koji je izazvao rasprave je projekat Nimbus vrijedan 1,2 milijarde dolara, koji je dodijeljen kompanijama Google i Amazon za uspostavljanje cloud usluga izraelskoj vladi.
Ovaj projekat, objavljen u maju 2021. godine, opisan je kao „sveobuhvatno rješenje za pružanje cloud usluga vladi i njenim sigurnosnim agencijama“.
Međutim, ovaj projekat je izazvao široku zabrinutost među uposlenicima obje kompanije, koji su izrazili strah da će se tehnologija koristiti za pojačanje nadzora i širenje ilegalnih izraelskih naselja na palestinskoj teritoriji.
Uprkos nejasnom načinu na koji izraelska vojska koristi tehnologije projekta Nimbus u Gazi, medijski izvještaji su ukazali na njihovu potencijalnu ulogu u identificiranju vojnih ciljeva putem umjetne inteligencije.
Daily Sabah prenio je izvještaje o tome da izraelska vojska koristi umjetnu inteligenciju za identifikaciju ciljeva, što je izazvalo široku diskusiju o tome može li se ova tehnologija smatrati neutralnom ili ne.
Etički izazovi za kompanije
Deborah Brown, istraživačica u Human Rigths Watchu, rekla je da je „nejasna granica između onoga što ove kompanije pružaju i onoga što vojska radi“ te da je hitno potrebna dodatna kontrola prije nego što tehnološke kompanije uđu u profitabilne ugovore s vojskama, navedeno je u izvještaju u Daily Sabahu.
Naglasila je da ove kompanije moraju poduzeti ozbiljne korake kako bi osigurale da ne doprinose kršenjima ljudskih prava.
Pored Nimbusa, veliku kontroverzu su izazvali izvještaji o ulozi Microsofta u pružanju cloud usluga izraelskoj vojsci putem platforme Azure, navode turske novine.
Hossam Nasr, uposlenik u Microsoftu koji je učestvovao u kampanji „Ne, Azure, za aparthejd“, rekao je: „Vidimo da se ljudi unose u algoritme, a odluka o njihovim životima donosi se pritiskom na dugme.“
Cenzura propalestinskog sadržaja
Društvene mreže poput Mete (Facebook i Instagram) naširoko su kritizirane zbog cenzuriranja propalestinskog sadržaja.
Prema izvještaju Human Rights Watcha, cenzura propalestinskog sadržaja predstavlja globalni i sistemski problem.
Bivši uposlenici Mete potvrdili su da su bili izloženi represiji unutar kompanije kada su pokušali izraziti podršku palestinskom pitanju, navode turske novine.