Biden ponovo obećao ‘čeličnu’ podršku Izraelu

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ponovno je potvrdio svoju “čeličnu” podršku Izraelu tokom telefonskog razgovora s premijerom Benjaminom Netanyahuom, saopćila je Bijela kuća, usred eskalacije nasilja u Gazi i Libanu.

Razgovor dvojice čelnika u srijedu je trajao 30 minuta i bio je njihov prvi javno objavljeni razgovor od augusta.

Bijela kuća je saopćila da se pozivu pridružila potpredsjednica Kamala Harris, koja je umjesto Bidena kandidatkinja na američkim predsjedničkim izborima sljedećeg mjeseca.

“Predsjednik je potvrdio svoju čvrstu predanost sigurnosti Izraela”, dodaje se u saopćenju. “Nedvosmisleno je osudio iranski napad balističkim raketama na Izrael 1. oktobra.”

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre ranije je opisala razgovore kao “izravne” i “produktivne”.

Razmatra se napad na Iran

Poziv dolazi u trenutku kada Izrael razmatra napad na Iran kao odgovor na iranska lansiranja balističkih projektila koji su prošle sedmice gađali izraelske vojne lokacije.

Jean-Pierre je rekla da su Biden i Netanyahu “razgovarali” o sukobu s Iranom, ne iznoseći dodatne detalje.

Iran je prošle sedmice ispalio rakete na izraelske baze u napadu za koji je rekao da je bio osveta za ubistvo šefa Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu i atentate u Bejrutu na vođu Hezbollaha Hassana Nasrallaha i iranskog generala.

Američka administracija obećala je osigurati da će se Iran suočiti s “teškim posljedicama” za napad.

Upitan nakon lansiranja projektila hoće li podržati izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja, Biden je rekao: “Odgovor je ne”.

Američki predsjednik također je sugerirao da se Washington protivi bombardiranju iranskih naftnih polja.

Bojazni od napada na Iran

“Izraelci nisu zaključili što će učiniti. O tome se raspravlja”, rekao je novinarima u petak.

“Da sam na njihovom mjestu, razmišljao bih o drugim alternativama osim napada na iranska naftna polja.”

Takav bi napad doveo do skoka cijena nafte u cijelom svijetu, što bi Harris moglo skupo koštati prije izbora 5. novembra.

SAD je pružio bezuvjetnu vojnu i diplomatsku podršku Izraelu od izbijanja rata u Gazi – što je politika koju je Harris obećala nastaviti.

Dok je Washington upozoravao protiv širenja rata, Bidenova administracija kaže da podržava izraelsku ofenzivu u Libanu, u kojoj je ubijeno više od 2.000 ljudi i raseljeno više od milion drugih.

Također je podržao izraelsku kopnenu invaziju na jug zemlje.

‘Kriza u Libanu’

Bijela kuća saopćila je u srijedu da je Biden u razgovoru s Netanyahuom naglasio potrebu za “diplomatskim rješenjem” krize u Libanu. Biden je također izrazio zabrinutost za libanske civile, navodi se u saopćenju.

“Predsjednik je potvrdio pravo Izraela da zaštiti svoje građane od Hezbollaha, koji je ispalio hiljade projektila i raketa na Izrael samo u protekloj godini, istovremeno naglašavajući potrebu da se minimizira šteta za civile, posebno u gusto naseljenim područjima Bejruta,” saopćeno je.

Ali u utorak je američki State Department sugerirao da Washington više ne traži prekid vatre između Izraela i Hezbollaha jer je libanska grupa “u stanju uzmicanja”.

Istog dana Netanyahu je upozorio libanski narod da će se njihova zemlja suočiti s “dugim ratom koji će dovesti do razaranja i patnje kao što vidimo u Gazi”, ako se ne okrenu protiv Hezbollaha.

Izrael je ubio više od 42.000 Palestinaca na opkoljenom palestinskom teritoriju, gdje je sravnio cijele stambene četvrti i uveo stroga ograničenja humanitarne pomoći, dovodeći Gazu na rub gladi.

Glasnogovornik američkog Stejt departmenta Matthew Miller upozorio je da “u Libanu ne bi trebalo biti nikakve vojne akcije koja bi nalikovala Gazi”.

Razaranje Bejruta

Ali dijelovi južnog i istočnog Libana i južno bejrutsko predgrađe Dahiyeh već su izloženi širokom razaranju zbog izraelskog bombardiranja.

Dok se rat širi u Libanu, Izrael nastavlja sa svojom vojnom kampanjom u Gazi.

Zagovornici palestinskih prava optužili su izraelsku vladu da provodi kampanju etničkog čišćenja na sjeveru teritorija uskraćivanjem pomoći i zatvaranjem centara za smještaj civila.

U srijedu je Miller izrazio zabrinutost zbog mogućih zločina u Gazi.

“Jasno smo dali do znanja izraelskoj vladi da imaju obavezu prema međunarodnom humanitarnom pravu dopustiti da hrana, voda i druga potrebna humanitarna pomoć stignu u sve dijelove Gaze, i u potpunosti očekujemo od njih da poštuju te obaveze,” rekao je.

SAD daje Izraelu najmanje 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje, a Bidenova administracija odobrila je 14 milijardi dolara daljnje pomoći svom savezniku za pomoć u finansiranju rata.