Globes: Vlasnici preduzeća u Izraelu vrše pritisak na rezerviste da se vrate na posao

Tromjesečni rat u Gazi doveo je vlasnike preduzeća u Izraelu u zbunjujuću poziciju. S jedne strane, moraju nastaviti da rade uz pružanje emocionalne podrške zaposlenima koji su pozvani u rezervni sastav vojske, a s druge strane, zakon im zabranjuje da otpuštaju službenike koji služe u rezervnom sastavu više mjeseci.

Međutim, mnogi vlasnici preduzeća pozivaju svoje zaposlene da se vrate na radno mjesto, kako piše izraelski ekonomski list Globes.

Složena stvarnost

“Poslodavac ne može vršiti pritisak na muškarca ili ženu na dužnosti u rezervnom sastavu vojske da se vrate na posao”, kaže Yigal Blitman, bivši predsjednik izraelskog radnog suda, a sada specijalni savjetnik advokatske firme. Ali stvarnost je mnogo složenija, kaže on.

On je dodao: “Poslodavac može tražiti od zaposlenog da sebi osigura dugotrajno prisustvo na poslu i odsustvo iz rezervne službe u vojsci, u posebnim okolnostima, sve dok njegova uloga nije ključna za potrebe vojske tokom borbe.”

Prema pisanju lista, poslodavci nikada neće priznati da vrše direktan pritisak na zaposlenog da se vrati iz rezervne službe, već naprotiv, imaju tendenciju da pokažu svoju fleksibilnost i svjesnost moralnog tereta koji im je nametnut.

List dodaje da je šteta za poslodavce velika, jer grantovi ne pokrivaju pune troškove odsustva ovih radnika, od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje pa čak i gubitaka nastalih odsustvom radnika.

Pritisci poslodavaca

Poslodavci često jasno stavljaju do znanja zaposlenima da su im potrebni i vrše pritisak na njih da se vrate na radno mjesto, bilo indirektno ili eksplicitno. Stoga neki rezervisti biraju hibridnu službu, model koji kombinuje rad i rezervnu službu u izraelskoj vojsci, a nekima se plaća odabir takvog modela službe, navodi list.

Globes je citirao glasnogovornicu jedne političke ličnosti (koju nije imenovao) koja je rekla da od prijema u rezervni sastav pokušava da odgovori svom poslodavcu, a da istovremeno radi i kao rezervista, dodajući da je poslodavac smatra odsutnom sa radnog mjesta, “On (poslodavac) ne vrši pritisak…ali poruka je vrlo jasna: želi da završim s vojskom i da se vratim.”

S druge strane, druga uposlenica – prema pisanju lista – kaže da ju je pritisak koji je na nju vršio njen poslodavac prisilio da istovremeno i radi i služi u rezervnom sastavu, i toliko joj otežavao dok nije postala nesposobna sve to podnositi.

Zaposlenik u jednoj tek osnovanoj kompaniji kaže: “Odredili su službenicu da radi umjesto mene za ovaj period i zamolili me da joj pomažem, te nastavili da me svakodnevno kontaktiraju u vezi sa poslom, uprkos mojoj službi u rezervi.”

Rad pod ratnom opremom

List citira drugog službenika, koji radi kao oficir, a koji je rekao: “Bez druge opcije, dolazim na posao jednom sedmično u slobodno vrijeme, u uniformi i sa puškom, kako bih pomagao u firmi. Na mene se vrši pritisak.”

Dodao je: “Od trenutka kada sam pozvan u rezervni sastav, pritisak se s vremenom povećava. Moja uloga u rezervi mi je veoma bitna. Ako ne budem mogao raditi u isto vrijeme, nažalost, izgubit ću posao.”

Ima zaposlenih koje je situacija natjerala da preispitaju ostanak na svojim radnim mjestima. Jedna viša rukovoditeljica u nevladinom sektoru kaže da je zbog situacije napustila posao, dodajući: “Radila sam dva posla. Razmišljala sam o ostavci i ranije, ali, ova situacija mi je dala podsticaj. Bila sam pod velikim pritiskom da se vratim na posao, pokušavala se prilagoditi, ali sam na kraju, ipak, odlučila da tu završim”, rekla je ona.

Tango ples

Direktor organizacionog razvoja i konsaltinga u BDO, koji kombinuje službu u rezervi izraelske vojske i rad na radnom mjestu, kaže da je ova kombinacija veoma složena: “To je tango koji se mora izvoditi dok se krećete… Postoji zamor koji (na)dolazi zbog ovih promjena,” citira ga list.

Očekuje se da će se pribjegavanje modelu “hibridne vojske” proširiti, navodi list, što ukazuje na to da je Ministarstvo finansija već shvatilo da nova realnost zahtjeva da zaposleni odsustvuju sa posla više nego ranije, te je u svjetlu toga  počelo da razvija plan.

Računovođa Nimrod Ratner kaže: “Zbog osjetljive situacije počeli su se promovirati zakoni koji bi pružili rješenje, kao što je produženje perioda zaštite od otpuštanja (nakon služenja rezervnog sastava vojske)”, citira ga list.

Prema analizi koju je sproveo Institut za ekonomsku politiku Aaron na Univerzitetu Reichman, privreda se neće vratiti punoj snazi sve ​​do kraja iduće godine.

Rat podiže plate

U tom kontekstu, u novembru prošle godine prosječna plata u Izraelu je skočila za 10 posto, a na godišnjem nivou, na 12.651 šekela (3.413,50 dolara), prema izraelskom Centralnom zavodu za statistiku.

U oktobru prošle godine, prosječna plata iznosila je 12.492 šekela (3.370,60 dolara), što je za 6 posto više nego u oktobru 2022 godine. Bez inflacije, realno povećanje prosječne plate iznosilo je 2,2 posto.

List Globes je povećanje prosječnih plata objasnio i kao djelomičnu posljedicu povećanja broja ljudi koji su uzeli neplaćeno odsustvo zbog rata, od kojih je većina bila niskoplaćena.

Prema zvaničnim podacima, broj radnih mjesta u izraelskoj ekonomiji je prošlog oktobra smanjen za 1,2 posto, a rat je doveo do pada ponude posla, ali je prosječna plata nastavila rasti.

Broj plaćenih poslova dodatno je opao u novembru prošle godine i bio je za 6,6 posto manji nego u istom mjesecu 2022. godine.