Zašto je Liban dom tolikom broju palestinskih izbjeglica i vođa?

Procjenjuje se da u ovoj državi živi oko 270.000 Palestinaca. Njihova je priča priča o ratu, raseljavanju i borbi za povratak.

Palestinski izviđači nose nacionalnu zastavu, dok obilježavaju 40. godišnjicu masakra u Sabri i Shatili, u Bejrutu 16. septembra 2022.
Palestinski izviđači nose nacionalnu zastavu, dok obilježavaju 40. godišnjicu masakra u Sabri i Shatili, u Bejrutu 16. septembra 2022. (AP)

Kada je član politbiroa Hamasa Saleh al-Arouri položen na počinak u izbjegličkom kampu Shatila u libanskom Bejrutu u četvrtak navečer, Palestinci iz cijele države okupili su se da mu požele zbogom.

Al-Arouri je ubijen u napadu bespilotnom letjelicom na bejrutsku četvrt koja je uporište libanske grupe Hezbollah, saveznika Hamasa. Vođa Hamasa bio je u Libanu od 2015. – jedan od desetaka hiljada Palestinaca u državi.

Brojni valovi palestinskih izbjeglica u Liban doveli su do stvaranje grupe približno 270.000 ljudi bez države, a koji žive u 12 kampova diljem zemlje.

To je započelo sa Nakbom 1948. godine, kada je 750.000 Palestinaca protjerano iz Palestine tokom stvaranja Izraela, a nastavilo se od tada, dok su vođe otpora i izbjeglice tražili zaklon od izraelskih napada.

No, dok je Liban prihvatio te izbjeglice, oni su se suočili sa sistematskom diskriminacijom – a palestinska zajednica i njeni čelnici stalno su živjeli pod prijetnjom izraelskih napada.

Ko upravlja palestinskim kampovima?

Od 1969. libanskim snagama sigurnosti zabranjen je ulazak u kampove, a sigurnost osigurava nekoliko naoružanih palestinskih frakcija.

Povremeno su se te naoružane grupe međusobno sukobljavale, boreći se za utjecaj, kontrolu i podršku palestinske zajednice.

Izbjeglički kampovi i dalje su regrutacijski teren za palestinske naoružane frakcije: početkom decembra Hamas je pozvao ljude u kampovima da se pridruže grupi.

Koliko ima izbjeglica?

Teško je doći do tačnih brojeva stanovništva, s libanskim popisom stanovništva iz 2017. godine koji govori o približno 170.000 izbjeglica koje žive u libanskim kampovima, dok UNRWA – agencija UN-a koja podržava palestinske izbjeglice – izvještava da više od 270.000 Palestinaca živi u Libanu.

No, čak 475.000 Palestinaca registrirano je pri UNRWA-i u Libanu.

Kakvi su uvjeti?

Prenaseljenost, siromaštvo i nedostatak radnih mjesta obilježavaju kampove.

Većina Palestinaca ne može dobiti lične karte potrebne za pristup većini poslova ili socijalnih usluga.

Umjesto toga, dok Liban nastoji očuvati vlastitu krhku sektašku ravnotežu, moraju se osloniti na UNRWA da im osigura mnoge potrepštine za svakodnevni život.

Koliko su stari kampovi?

Palestinci su u značajnom broju prvi put stigli u Liban 1948. nakon stvaranja Izraela.

Početni brojevi od tada su povećani daljim dolascima nakon arapsko-izraelskog rata 1967., koji je rezultirao time da je Izrael okupirao dodatne dijelove palestinske teritorije.

Nedavno su došli od onih koji bježe od borbi u Siriji.

Jesu li uvijek bili baze naoružanim grupama?

Kasnih 1960-ih, Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) borila se protiv Izraela na nekoliko frontova.

Uglavnom je PLO djelovao iz Jordana, gdje je registrirano približno dva miliona izbjeglica, te Libana, gdje su loši uvjeti, nepostojeća infrastruktura i smještaj ispod standarda pomogli širenju osjećaja nepravde.

Koliko je PLO bio utjecajan u Libanu?

Nakon niza sukoba između libanske vojske i teško naoružanih palestinskih milicija 1968. i 1969., libanska vojska potpisala je sporazum poznat kao Kairski sporazum.

Dok su se detalji pomno čuvali, sporazum je Palestincima dao autonomiju nad upravom kampova, kao i pravo na nastavak oružane borbe iz Libana.

Ubrzo nakon potpisivanja sporazuma, PLO je protjeran iz Jordana, gdje je pomogao u dizanju pobune protiv kralja, u libanske kampove gdje je uživao veću slobodu djelovanja.

Tokom 1970-ih, čelnici PLO-a i njegovih frakcija sa sjedištem u Libanu bili su opetovane mete izraelskih pokušaja ubistva.

Koliko je duboko sezao utjecaj PLO?

Godine 1982. organizacija je izbačena iz Libana u Tunis, nakon učešća u libanskom građanskom ratu.

Međutim, tokom vremena u Libanu, grupa se oslanjala na nezadovoljstvo unutar izbjegličkih kampova kako bi uspostavila značajnu kontrolu nad južnim Libanom, uključujući osnivanje vlastitih policijskih snaga, prije nego što je regiju naknadno okupirao Izrael nekoliko godina nakon odlaska PLO-a.

Kako se to naslijeđe očituje danas?

Razne grupe sada se takmiče za kontrolu nad kampovima i imaju političku i vojnu prisutnost u Libanu.

Al-Arouri je bio ključni sagovornik Hamasa s Hezbollahom i drugim savezničkim oružanim grupama. Najmanje su još dva visoka Hamasova vojna čelnika ubijena s njim u napadu 2. januara: Azzam al-Aqra, vodeći komandant Brigada Qassam – Hamasove oružane jedinice – izvan Gaze; te Samir Fendi, komandand Brigada Qassam u južnom Libanu.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada