Međunarodna krizna grupa: Deset sukoba koje treba pratiti 2024.

Međunarodna krizna grupa (ICG) objavila je poduži izvještaj o deset sukoba koje treba pratiti tokom 2024. godine.

Izrael vodi razarajući rat protiv Pojasa Gaze gotovo tri mjeseca (Anadolija)

Međunarodna krizna grupa (ICG) objavila je poduži izvještaj o deset sukoba koje treba pratiti tokom 2024. godine. U njemu se navodi da nova godina počinje bijesnim ratovima u Pojasu Gaze, Sudanu i Ukrajini, dok diplomatski napori da se okončaju borbe širom svijeta propadaju.

U izvještaju se navodi da sve više svjetskih lidera nastoji ostvariti svoje ciljeve vojnim putem, a mnogi od njih vjeruju da mogu izbjeći kaznu.

U nastavku donosimo sažetak o deset sukoba koji se spominju u izvještaju:

1.Gaza

Izraelski rat u Pojasu Gaze, koji je uslijedio nakon operacije Potop al-Aksa, koju je izveo Islamski pokret otpora Hamas 7. oktobra, odveo je višedecenijski izraelsko-palestinski sukob u novo poglavlje.

Postalo je jasno, nakon gotovo tri mjeseca, da izraelske vojne operacije neće iskorijeniti pokret Hamas, kako tvrde izraelski lideri, i da bi pokušaj da se to učini mogao uništiti ono što je ostalo od Gaze nakon ogromnog razaranja koje je naneseno Pojasu.

Sve u svemu, čini se da nastavak rata ne predstavlja početak napora da se oživi mirovni proces, kako tvrde neki zapadni lideri, već kraj bilo kakvog priznatog političkog puta. Nikada prije u historiji ovog sukoba mir nije izgledao tako daleko.

2. Moguća konfrontacija na Bliskom istoku

Niko ne želi regionalnu konfrontaciju, ni Iran niti njegove takozvane ”produžene ruke” u regiji, a to ne žele ni Sjedinjene Američke Države ni Izrael. Ali postoji mnogo načina na koje bi rat u Gazi mogao potaknuti tu konfrontaciju.

Najopasnije žarište možda predstavlja granica između Izraela i Libana.

U isto vrijeme, Iran je sve bliži tome da ima nuklearne sposobnosti, prema zapadnim procjenama. Stoga se Amerika nalazi pred dva izbora: da prihvati postojanje ogorčenog protivnika s nuklearnim sposobnostima ili da ga pokuša odvratiti silom, što bi gotovo sigurno pokrenulo regionalnu konfrontaciju koju Washington želi izbjeći.

3. Sudan

Rat koji je izbio u aprilu prošle godine između vojske i Snaga za brzu podršku doveo je Sudan na ivicu kolapsa. Dok se strah od genocida još jednom nadvija nad regijom Darfur na zapadu zemlje, Snage za brzu podršku ₋ odgovorne za mnoga ubistva, prema izvještajima organizacija za ljudska prava ₋ sve su bliže tome da zauzmu zemlju.

U ovom slučaju potrebna je daleko hitnija diplomatija. Kolaps Sudana mogao bi imati reperkusije na Sahel, Afrički rog i Crveno more. Uskoro će biti sve manje mogućnosti da se izbjegne takav ishod.

4. Ukrajina

Rat Rusije i Ukrajine pretvorio se u politički “fudbal” u Washingtonu, ali ono što se dešava na bojnom polju odredit će buduću sigurnost Evrope.

Ako Moskva osvoji veći dio ukrajinske teritorije, dijelovi bivših sovjetskih republika bili bi sljedeći na listi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

5. Mijanmar

Napad koji je protjerao vojsku iz područja na sjeveroistoku Mijanmara i borbe na drugim mjestima predstavljaju najveću prijetnju do sada za huntu koja je preuzela vlast prije skoro tri godine.

Borbe su dovele do internog raseljavanja više od 2,5 miliona ljudi, pored stotina hiljada pripadnika muslimanske manjine Rohinja koju je vojska protjerala 2017. Prema tome, teško je očekivati da će kriza uskoro prestati.

6. Etiopija

Protekla 2023. godina počela je dobrim vijestima za Etiopiju, ali je završila s mnogo straha. “Brutalni” rat u regiji Tigraj (sjever zemlje) gotovo je bio završio.

U avgustu su pobunjenici iz Amhare nakratko zauzeli dijelove gradova u toj regiji na sjeverozapadu Etiopije. Pobuna u Amhari nije jedini izvor glavobolje za premijera Abiyja Ahmeda. On se također suočava sa ukorijenjenom pobunom Oromo nacionalista unutar svoje zemlje.

Kako raste nepovjerenje u narušene odnose između Etiopije i Eritreje, svaki slučajni sukob između dvije susjedne zemlje mogao bi izazvati konfrontaciju uz ogromne troškove.

7. Afrička regija Sahel

Vojska Nigera je 2023. zbacila s vlasti predsjednika Mohameda Bazuma, koji je blizak prijatelj Zapada, što je doprinijelo tome da se učvrsti vojna vlast u cijeloj regiji Sahel, nakon puča u Maliju i Burkini Faso.

Val državnih udara najavljuje novo poglavlje u krizama s kojima se regija suočava  najmanje od 2012. godine.

8. Haiti

Stanovnici Haitija se nadaju da se strane snage predvođene kenijskom policijom, koje bi trebalo stići već 2024. godine, mogu suprotstaviti izrazito nasilnim bandama koje su rasparčale zemlju u posljednjih nekoliko godina.

9. Armenija i Azerbejdžan

Munjevita ofanziva Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu prošle godine dovela je do raseljavanja gotovo svih stanovnika nastanjenih na ovoj teritoriji oko koje se spori s Armenijom.

Pitanje koje se postavlja u novoj godini glasi: hoće li Azerbejdžan ići dalje, ili će Armenija konačno pronaći način da uspostavi mir, uz optimizam da će razgovori koji su započeti krajem 2023. godine donijeti određeni napredak.

10. Sjedinjene Američke Države i Kina

Na sastanku održanom u novembru, američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping nastojali su resetirati ono što je do sada bio nagli pad u odnosima između dvije zemlje. Ali njihovi ključni interesi se i dalje sukobljavaju u azijsko-pacifičkoj regiji, a izbori na Tajvanu i tenzije u Južnom kineskom moru mogli bi biti test za napredak u odnosima.

Za sada najveću opasnost vjerovatno predstavlja mogućnost da se sukobe kineski i američki avioni ili brodovi. Bidenova administracija, posebno u ovoj izbornoj godini, mogla bi dati izjave koje će razbjesniti Peking, jer bi antikineski američki zakonodavci mogli staviti na kongresni sto nacrte zakona koji su u suprotnosti s “politikom jedne Kine” kada je u pitanju Tajvan.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada