Turski parlament odobrio ulazak Švedske u NATO

Turski parlament odobiro je zahtjev Švedske za prijem u NATO nakon višemjesečnih razmatranja i odgađanja.

Švedski zahtjev je poslat turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu na konačno potpisivanje, nakon čega će biti proslijeđen američkom State Departmentu.

Turski parlament, u kojem većinu ima stranka predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, glasao je o švedskom članstvu gotovo 20 mjeseci nakon što je Stockholm izrazio želju za ulazak u NATO, zbog ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, čime je napustio desetljeća dugu politiku neutralnosti.

Turska ratifikacija ostavila je Mađarsku kao posljednju zemlju koja treba ratificirati postupak pristupanja koji su Švedska i Finska započele kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu prije gotovo dvije godine.

Međutim, u utorak je mađarski premijer Viktor Orban rekao da je pozvao svog švedskog kolegu Ulfa Kristerssona u posjetu kako bi pregovarao o pridruživanju njegove zemlje vojnom savezu.

Finska je prošlog aprila postala 31. članica saveza. Njeno članstvo otprilike je udvostručilo dužinu NATO-ove granice s Rusijom i znatno ojačalo odbranu tri male baltičke nacije (Estonija, Litvanija, Latvija) koje su se pridružile bloku nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Švedska i Finska provodile su politiku vojnog nesvrstavanja tokom hladnoratovskog sukoba između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Međutim, invazija Rusije na svog zapadnog susjeda preokrenula je geopolitičke kalkulacije u ovim zemljama.

Erdoganov otpor ulasku Švedske u NATO odražavao je njegov nijansiraniji stav prema Moskvi.

Ankara je profitirala od takve politike, pa čak i širenja trgovine s Rusijom, dok je u isto vrijeme snabdijevala Ukrajinu dronovima i drugim oružjem.

Erdogan je također jedan od rijetkih čelnika NATO-a koji održava redovite sastanke i telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Turski mediji objavili su da bi Putin sljedeći mjesec mogao doći u svoju prvu radnu posjetu Turskoj.

Američki borbeni avioni

Erdoganovi prigovori na zahtjev Švedske u početku su bili usredotočeni na švedsko prihvatanje kurdskih grupa koje Ankara smatra “teroristima”.

Švedska je odgovorila pooštravanjem svog antiterorističkog zakonodavstva i poduzimanjem drugih sigurnosnih koraka koje je Erdogan zahtijevao nad članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju Evropska unija i Sjedinjene Američke Države također navode kao “terorističku” grupu.

Švedska i članice NATO-a Finska, Kanada i Nizozemska također su poduzele korake za ublažavanje politike izvoza oružja Turskoj.

Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta odobrio je švedsku kandidaturu prošlog mjeseca nakon što je Erdogan proslijedio parlamentu u oktobru.

Međutim, Erdogan je od tada zahtijevao da Sjedinjene Američke Države ispune svoje obećanje da će isporučiti seriju borbenih aviona F-16 za stare turske zračne snage.

Erdogan je prošlog mjeseca razgovarao telefonom o svojim zahtjevima s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Američki dužnosnici tvrdili su da bi zahtjev Turske mogao dobiti potrebno odobrenje Kongresa ako zahtjev Švedske za ulazak u NATO prođe turski parlament, a taj stav je potvrdio i američki državni sekretar Antony Blinken tokom posjete Istanbulu ovog mjeseca.