Stoljeće nakon smrti, Lenjin baš i ne zanima Ruse

Malo je službenih događaja predviđeno za obilježavanje stote godišnjice Lenjinove smrti, osim ceremonije Komunističke partije na njegovu grobu u sjeni Kremlja.

U Moskvi se Lenjinov spomenik visok 22 metra još uvijek uzdiže nad trgom Kaluga (Reuters)

Stoljeće nakon njegove smrti, pažljivo očuvano tijelo Vladimira Iljiča Lenjina izloženo je u mauzoleju na Crvenom trgu i eklatantan je podsjetnik na rusku komunističku prošlost, javlja Hina.

Ali oca boljševičke revolucije iz 1917. kojom je utemeljen Sovjetski savez i stotu obljetnicu njegove smrti, obični Rusi uglavnom su ignorirali.

Malo je službenih događaja predviđeno za obilježavanje stote obljetnice u nedjelju, osim ceremonije Komunističke partije na njegovom grobu u sjeni Kremlja.

Predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je javno prekorio Lenjina zbog njegove navodne uloge u podjeli Ruskog carstva na nacionalne države poput Ukrajine, to odgovara.

Putin, sada zaglavljen u gotovo dvogodišnjem napadu na Ukrajinu, umjesto toga zagovarao je Josifa Staljina, čovjeka koji je vodio SSSR do pobjede u Drugom svjetskom ratu i koji je uklonio sve svoje političke protivnike u višegodišnjoj vladavini terora.

Balzamirano tijelo

Nakon što je Vladimir Iljič Uljanov (Lenjin) umro 21. januara 1924. godine, sovjetske vlasti balzamirale su njegovo tijelo i izgradile mu mauzolej.

Hram od crvenog i crnog poliranog kamena postavljen je u srcu Crvenog trga u oktobru 1930. godine, a u njemu su se nakratko nalazili Staljinovi ostaci do 1961.

U sovjetsko vrijeme ogromne gomile ljudi čekale su u redovima kako bi odale počast Lenjinu, ali u svečanosti u čast revolucionara sudjeluju uglavnom oni nostalgični za komunističkim periodom, sa zastavama i crvenim karanfilima u rukama.

Njegovo balzamirano tijelo postalo je, prije svega, turistička atrakcija. Svakih 18 mjeseci mauzolej se zatvara kako bi naučnici mogli ponovno balzamirati njegovo tijelo i popraviti štetu koju je uzrokovalo vrijeme.

Samo 23 posto Lenjinova tijela ostalo je netaknuto, smješteno u staklenom kovčegu na stalnoj temperaturi od 16 stepeni, izvijestila je državna novinska agencija TASS.

Putin rijetko pominje Lenjina

Od raspada SSSR-a 1991. godine, u ruskim medijima redovito se pojavljuje rasprava o tome treba li zatvoriti mauzolej i pokopati njegovo tijelo.

No taj je prijedlog naišao na žestok otpor komunista i vlasti ga nikada nisu ozbiljno razmotrile.

Putin rijetko spominje Lenjina. Zbog toga je njegov napad na predvodnika Oktobarske revolucije, nekoliko dana prije nego što je svojim snagama naredio ulazak u Ukrajinu 24. februara 2022. godine, bio značajan.

U oštrom govoru, tri dana prije napada, u kojem je dovedena u pitanje državnost Ukrajine, čelnik Kremlja optužio je Lenjina da je “izmislio” Ukrajinu kada je utemeljio Savez sovjetskih socijalističkih republika (SSSR).

Dajući sovjetskim republikama određeni stepen autonomije, objašnjavao je Putin, Lenjin je dopustio pojavu nacionalizma i konačno urušavanje SSSR-a.

Lenjin nije potpuno izbrisan

“Zbog boljševičke politike nastala je sovjetska Ukrajina, koju bi bilo sasvim opravdano nazvati Lenjinovom Ukrajinom”, bjesnio je Putin. “On je njezin izumitelj, njezin arhitekt. A sada su zahvalni potomci srušili Lenjinove spomenike u Ukrajini”.

Ali Lenjin nije potpuno izbrisan. Njegov lik još uvijek dominira mnogim gradskim središtima u Rusiji, iako je većina kipova uklonjena nakon raspada SSSR-a.

U Moskvi se Lenjinov spomenik visok 22 metra još uvijek uzdiže nad trgom Kaluga. U Ulan-Udeu, u istočnom Sibiru, skulptura glave revolucionara postavljena je na pijedestalu visokom 14 metara.

Na Antarktiku, gdje je osnovana istraživačka polarna postaja nazvana Pol nepristupačnosti, postavljena je bista Lenjina koji gleda u smjeru Moskve.

Staljin kao Putinov uzor

Od svih sovjetskih vođa, čelnik Kremlja najčešće se poziva na Staljina – ne kako bi osudio njegovu strašnu represiju, već kako bi pohvalio državnika i ratnog vođu koji je porazio Hitlerovu Njemačku.

Putin je oduvijek nastojao svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine prikazati kroz prizmu Drugog svjetskog rata, uspoređujući ukrajinske vlasti s nacistima i predstavljajući sukob kao egzistencijalnu borbu za opstanak Rusije.

Za Kremlj – Staljin ostaje model pobjede i moći, a Lenjin gubitnik.

“Trenutno vodstvo treba Staljina jer je on i negativac i heroj”, rekao je za AFP Aleksej Levinson, sociolog s nezavisnog instituta Levada. On je pobijedio u ratu, tako da su sva njegova zlodjela izbrisana”.

Nasuprot tome, Lenjinova su postignuća poništena ili se nikad nisu ostvarila, objasnio je.

“Lenjin je vođa svjetske revolucije – to se nikada nije dogodilo. Lenjin je vođa svjetskog proletarijata – on ne postoji. Lenjin je tvorac socijalističke države – nje više nema. I nitko je više ne želi graditi”, rekao je Levinson.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada