Koji su načini na koje Izrael može obmanuti Sud pravde?
Dokazivanje zločina genocida nad stanovnicima Gaze može zahtijevati dugu i složenu pravnu bitku, jer izraelski pravnici kažu da JAR mora dokazati genocidnu namjeru Izraela i pružiti primjere s terena koji to potvrđuju.
Međunarodni sud pravde danas održava svoje prvo zasijedanje na kojem će razmotriti zahtjev Južnoafričke Republike da se Izraelu sudi pod optužbom za genocid tokom razornog rata koji vodi u Pojasu Gaze.
Prema izvještaju novinara Majida Abdel Hadija, koji prenosi Al Jazeera, dokazivanje zločina genocida nad stanovnicima Gaze može zahtijevati dugu i složenu pravnu bitku, jer izraelski pravnici kažu da Južnoafrička Republika mora dokazati genocidnu namjeru Izraela i pružiti primjere s terena koji to potvrđuju.
Pravnici koji suosjećaju s Palestincima kažu da su izraelski ministri u vladi premijera Benjamina Netanyahua javno prijetili da će izbrisati Gazu, sravniti je sa zemljom te joj uskratiti vodu, struju i hranu, uporedo sa neviđenom vojnom kampanjom.
Sve je više upozorenja na to da će argumenti i protuargumenti koji će biti iznešeni pred Međunarodnim sudom pravde preusmjeriti priču o genocidu iz sfere činjenica u sferu kontroverzi oko njegove pravne adaptacije.
Prekid rata u Gazi glavni prioritet
Prema izvještaju, to može objasniti promjenu stare strategije Izraela i njegovo prihvatanje da se pojavi pred haškim sudijama, nakon što je 2004. godine odbio prisustvovati pravnim raspravama u vezi sa zidom aparthejda na Zapadnoj obali, a zatim ignorisao konačnu presudu, navodeći da ne priznaje autoritet suda.
Zbog toga palestinski, arapski i međunarodni politički i pravni krugovi pozivaju na neophodnost da Međunarodni sud pravde na početku zasijedanja donese odluku iz predostrožnosti kojom se prekid rata u Gazi postavlja kao glavni prioritet.
Za donošenje takve odluke potrebna je podrška najmanje 8 od 15 sudija, koji predstavljaju 15 zemalja, što je možda nemoguće usljed zahtjeva palestinske i arapske diplomatije da je potrebno prethodno uložiti napor da se promijeni mapa pozicija.
Važno je napomenuti da je Južnoafrička Republika preuzela zadatak – a ne bilo koja arapska ili islamska zemlja – nakon što je dugo patila pod režimom aparthejda koji je često opisivala kao vrlo sličan izraelskom, prije nego što je ukinut ranih 90-ih.
Iako je Južnoafrička Republika priznala Izrael od njegovog osnivanja, odnosi između njih su se pogoršali nakon ukidanja režima aparthejda. Čak je Pretorija svoje diplomatsko predstavništvo povukla iz Izraela.