Belgija po 13. put predsjedava Evropskom unijom

“Živimo u prelomnom trenutku, ovo je prvi put u historiji Evrope da je jasno da SAD neće biti njen bezuslovni saveznik”, poručio je belgijski premijer.

Belgija će u sljedećih šest mjeseci predsjedavati Vijećem EU-a, pod sloganom “Zaštititi, ojačati, pripremiti” (Reuters)

Belgija, jedna od šest zemalja utemeljiteljica Evropske unije, preuzela je u ponoć na ponedjeljak polugodišnje predsjedavanje Vijećem Evropske unije od dosadašnje predsjedateljice Španije.

Belgija je kao prioritete svoga predsjedavanja istakla zaštitu građana, jačanje privrede i pripreme za zajedničku budućnost, prenosi Hina.

Španija ističe da je tokom drugog polugodišta protekle godine uspjela dovršiti nekoliko posebno važnih zakonodavnih paketa, između ostalog dogovor o paktu o migracijama i azilu, reformu tržišta električnom energijom, postavljanje temelja za regulisanje umjetne inteligencije i nova fiskalna pravila.

Belgija će u sljedećih šest mjeseci po 13. put predsjedavati Vijećem EU-a, sa sloganom “Zaštititi, ojačati, pripremiti”.

“Prvi element je zaštititi naše građane, što znači pružiti sigurnost i osigurati blagostanje, štititi naše granice, jačati socijalni i zdravstveni program, očuvati jedinstvo i podržavati Ukrajinu”, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo, predstavljajući program predsjedavanja.

Drugi je prioritet jačati privredu, konkurentnost evropske ekonomije na globalnom nivou i istovremeno provesti zelenu, digitalnu i za sve pravednu tranziciju, a treći je pripremiti EU da može učinkovito odgovoriti na izazove budućnosti.

Belgiji samo četiri mjeseca vremena

Glavna zadaća rotirajućeg predsjedništva je usaglašavanje zakonskih prijedloga između dviju zakonodavnih institucija – Evropskog parlamenta i Vijeća EU-a.

Belgija će za pregovore u ime Vijeća EU-a ovaj put imati samo četiri mjeseca na raspolaganju jer se u aprilu održava zadnja plenarna sjednica Evropskog parlamenta u ovom sazivu.

Stoga će prioritet belgijskog predsjedništva biti dovršiti što više posla na zakonodavnom planu, a zadnja dva mjeseca predsjedavanja pažnja će biti usmjerena na raspravu o budućnosti EU-a, na pripremu novog strateškog programa EU-a za razdoblje do 2029. i na pripremu za sljedeći institucionalni ciklus s novim sazivom Evropskog parlamenta i novom Komisijom.

Ove godine Uniju očekuju izbori za Evropski parlament, zatim izbor nove Evropske komisije i novog predsjednika Evropskog vijeća.

Izbori za Evropski parlament održat će se od 6. do 9. juna, a belgijski građani imat će istovremeno nacionalne parlamentarne izbore.

Godina koja je upravo započela neće biti izborna samo u Evropi. U preko 40 zemalja u svijetu građani će izići na izbore, između ostaloga u Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, Indiji, Indoneziji, Meksiku, što je gotovo polovina svjetske populacije.

Evropo, sama si

Belgijski premijer De Croo u intervjuu za dva vodeća belgijska dnevna lista, Le Soir na francuskom i De Standaard na nizozemskom, ističe da evropski građani žele da ih EU štiti u svijetu koji nije baš prijateljski nastrojen, stoga će se Evropa morati više oslanjati na samu sebe.

“Živimo u prelomnom trenutku, ovo je prvi put u historiji Evrope da je jasno da Sjedinjene Američke Države neće biti njen bezuslovni saveznik. To smo već osjetili s (bivšim predsjednikom Donaldom) Trumpom, a bit će još trenutaka u sljedećih 20 godina kada Sjedinjene Američke Države neće biti bezuslovni saveznik, možda već od sljedećih izbora”, rekao je De Croo.

Dodaje kako je Rusija “aktivni neprijatelj naše demokratije”, a Kina “ekonomski suparnik s kojim trgujemo, a koji također ima elemente neprijateljskog ponašanja”.

“Poruka je jasna, Evropo, sama si. Mi smo danas na neki način jedini koji štitimo naše interese. Možemo se žaliti, ali to je nova realnost. Potrebna nam je Evropa koja nas brani u ovom geopolitičkom svijetu, ne samo riječima, nego i mišićima. I trebat će evoluirati jer Evropa u sadašnjem obliku to nije u stanju”, kaže belgijski premijer.

Također ističe da EU treba podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno”.

De Croo ističe da je apsolutni prioritet belgijskog predsjedavanja dovršiti zakonodavni posao na paktu o migracijama i azilu, o čemu je postignut dogovor tokom španskog predsjedavanja, a nakon toga “pomiriti” klimatsku politiku i privredu, budući da su ekologija i industrija često nepotrebno suprotstavljeni.

Treći prioritet je priprema za proširenje. “Moramo postati bolji prije nego što postanemo veći, moramo bolje funkcionisati prije nego narastemo”, rekao je.

Orban idući predsjedatelj

Evropsku uniju već 1. februara čeka važna zadaća. Tada je zakazan vanredni samit čelnika Unije na kojem bi trebali postići dogovor o reviziji sedmogodišnjeg budžeta koji uključuje i paket pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi. Načelni dogovor 26 članica o tome je već postignut na samitu sredinom decembra, ali je jedna zemlja, Mađarska, bila protiv.

De Croo je pohvalio mađarskog premijera Viktora Orbana za “konstruktivnu odsutnost” jer je na zadnjem samitu izlaskom iz dvorane odlučio ne blokirati otvaranje pregovora s Ukrajinom.

Orbanova Mađarska, koja ja posljednjih godina u stalnom sukobu s evropskim institucijama i većinom država članica, predsjedavat će Vijećem EU-a u drugoj polovini ove godine, a De Croo kaže da od toga ne treba praviti dramu.

“Svako ima pravo na predsjedavanje. Neki su rekli da treba otkazati mađarsko predsjedavanje. To bi bila glupost! … Viktor Orban će imati predsjedavanje. Neki su također skloni misliti da ‘predsjedavati’ znači da sami odlučujete. Naprotiv, predsjedavanje vas obavezuje da tražite konsenzus. Bit će to interesantno iskustvo za Viktora, rijetko se nalazi u takvoj poziciji”, kaže De Croo.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada