AI: Godišnjica izvještaja UN-a o Xinjiangu je poziv na akciju

Kina se mora pozvati na odgovornost za zločine protiv čovječnosti koje je počinila prema muslimanima Ujgurima, tvrdi Amnesty International.

Kineske vlasti su u više navrata odbacile optužbe za kršenje ljudskih prava u regiji (Getty Images)

Amnesty International je saopćio kako bi prva godišnjica od objavljivanja historijskog izvještaja Ujedinjenih naroda trebala poslužiti kao poziv na akciju za međunarodnu zajednicu kako bi se okončala nepravda prema muslimanima Ujgurima.

Organizacija je pozvala da se nastoje postići stvarne promjene u kineskoj “represivnoj politici”, što podrazumijeva uključivanje u otvoreni dijalog s vlastima o kršenju ljudskih prava koji će biti zasnovan na dokazima.

Organizacija navodi da bi prošlogodišnji “osuđujući” izvještaj UN-a o Xinjiangu trebao biti “podsjetnik na potrebu da se Kina pozove na odgovornost za zločine protiv čovječnosti koje je počinila, usred užasno neadekvatnog odgovora međunarodne zajednice”.

Ured visokog komesara UN-a za ljudska prava (OHCHR) objavio je 31. augusta 2022. godine dugo očekivanu procjenu stanja ljudskih prava u autonomnoj regiji Xinjiang.

U izvještaju je zaključeno da kršenja koja je kineska vlada počinila protiv Ujgura i drugih pretežno muslimanskih manjina, uključujući mučenje i masovno zatvaranje u logore za preodgoj, “mogu predstavljati zločine protiv čovječnosti”.

‘Pravda, otkrivanje istine i naknada štete žrtvama’

”Umjesto da hitno djeluje u skladu s rezultatima izvještaja o kršenjima međunarodnog prava u Kini, međunarodna zajednica, uključujući važne elemente samog UN-a, izbjegavala je poduzimanje odlučnih koraka neophodnih za postizanja pravde, otkrivanje istine i naknade štete žrtvama”, rekla je Sarah Brooks, zamjenica regionalnog direktora AI-ja za Kinu.

Procjena OHCHR-a o Xinjiangu objavljena je posljednjeg dana mandata bivše visoke komesarke Michelle Bachelet.

Njeno objavljivanje je dugo odlagano, pošto je Bachelet godinu prije objavljivanja naznačila da je ”u procesu finalizacije”.

U nacrtu pisma Bachelet, koje je procurilo u medije, kineske vlasti su navodno pozvale visoku komesarku da ”ne objavi” izvještaj svog ureda o situaciji u Xinjiangu.

U oktobru 2022. godine države članice Vijeća za ljudska prava odbacile su s malom razlikom rezoluciju koja je pozivala na raspravu o izvještaju, inicijativu koja već nije ispunila pozive 50 stručnjaka koje je Vijeće imenovalo (posebne procedure) radi održavanja posebne sjednice na tu temu.

U decembru 2022. godine je Volker Turk, koji je naslijedio Bachelet na mjestu visokog komesara, obećao da će ”lično stupiti u kontakt s [kineskim] vlastima” u vezi s teškim kršenjem ljudskih prava spomenutim u izvještaju.

Međutim, njegovo praćenje ovog pitanja nije urodilo plodom, navodi organizacija.

“Trebaju nam nacionalni i međunarodni zvaničnici, uključujući zvaničnike za ljudska prava poput visokog komesara, da iskoriste sva sredstva koja su im na raspolaganju – kako javna, tako i privatna – da traže stvarnu promjenu u represivnoj politici Kine i zaustave kršenje ljudskih prava”, rekla je Sarah Brooks.

XI: Oštrija ograničenja ilegalnih vjerskih aktivnosti

U prošlogodišnjem izvještaju UN-a zaključeno je da ”razmjer proizvoljnog i diskriminatornog pritvaranja pripadnika ujgurskih i drugih pretežno muslimanskih grupa može predstavljati međunarodne zločine, posebno zločine protiv čovječnosti.”

U izvještaju se dodaje da “i dalje postoje uslovi za nastavak i ponavljanjekršenja prava”, što povećava potrebu za hitnim i efikasnim naporima da se situacija riješi.

Godišnjica objavljivanja izvještaja pada iste sedmice kada je kineski predsjednik Xi Jinping obavio iznenadnu posjetu gradu Urumqi u provinciji Xinjiang, gdje je pozvao zvaničnike da pooštre ograničenja na “ilegalne vjerske aktivnosti”.

Kineske vlasti su u više navrata odbacile optužbe za kršenje ljudskih prava u regiji.

Izvor: Al Jazeera