Azerbejdžan izgubio 192 vojnika u operaciji u Nagorno-Karabahu
Armenci u Nagorno-Karabahu bili su prisiljeni na prekid vatre, nakon 24-satne vojne operacije mnogo brojnije azerbejdžanske vojske.

Azerbejdžan je izgubio 192 vojnika tokom prošlosedmične vojne operacija za vraćanje kontrole nad regijom Nagorno-Karabah, saopćilo je u srijedu azerbejdžansko Ministarstvo zdravstva.
Armenci u Nagorno-Karabahu, teritoriji koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, bili su prisiljeni na prekid vatre, nakon 24-satne vojne operacije mnogo brojnije azerbejdžanske vojske.
Nakon operacije je vodstvo 120.000 Armenaca koji žive u Karabahu saopćilo da ne žele živjeti u sastavu Azerbejdžana i da će otići u Armeniju, jer se boje progona i etničkog čišćenja.
![[Al Jazeera]](/wp-content/uploads/2023/09/WEB-MAP-ARMENIA-AZERBAIJAN-NAGORNO-KARABAKH-1000x562-1-1695802597.webp?w=770&resize=770%2C433&quality=80)
Nagorno-Karabah nalazi se u području koje je stoljećima bilo pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta.
Svojataju ga i Azerbejdžan i Armenija nakon pada Ruskog carstva 1917. godine.
Za šest godina ubijeni deseci hiljada ljudi
U sovjetskim vremenima proglašen je autonomnom regijom unutar Azerbejdžana.
Nakon raspada Sovjetskog saveza, tamošnji Armenci zbacili su nominalnu azerbajdžansku kontrolu i zauzeli susjedni teritorij u onome što je danas poznato kao Prvi karabaški rat.
Od 1988. do 1994. godine ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milion osoba je raseljeno, uglavnom Azerbajdžanaca.