Sunak odgodio zabranu prodaje benzinskih vozila

Britanski premijer je usporio planove o borbi protiv klimatskih promjena, najavivši odgodu zabrane prodaje novih benzinskih automobila.

Veliku Britaniju iduće godine očekuju parlamentarni izbori (Reuters)

Britanski premijer Rishi Sunak je usporio planove o borbi protiv klimatskih promjena, najavivši odgodu zabrane prodaje novih benzinskih automobila kako bi zadržao podršku stanovnika za prelaz na nulte emisije.

Naglasio je da ostaje predan pravno obavezujućem cilju o postizanju nultih emisija do 2050. godine, ali da si Velika Britanija može dopustiti sporiji napredak jer je “daleko ispred bilo koje druge države u svijetu”, prenosi Hina.

Kako bi ublažio ono što je nazvao “neprihvatljivim troškovima” energetske tranzicije za britanska kućanstva, Sunak je odgodio provedbu zabrane prodaje benzinskih i dizelskih automobila s 2030. na 2035. godinu.

Najavio je ublažavanje tranzicije sa plinskih bojlera te da neće primorati kućanstva na poboljšanja izolacije.

Sunak je kazao kako mijenja mjeru jer su se ranije vlasti prebrzo kretale prema cilju nultih emisija, bez stjecanja podrške javnosti.

“Ako nastavimo tim putem, riskiramo gubitak podrške britanskog naroda, a posljedična reakcija ne bi bila samo protiv konkretnih politika, nego i protiv same šire misije”, rekao je on.

Historijska dekarbonizacija ekonomije

Kompanije i ekolozi tvrde da je historijska dekarbonizacija britanske ekonomije prilika za jačanje investicija i ekonomskog rasta te stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta, uključujući u bivšim industrijskim gradovima.

Da bi to uspjelo tvrde kako vlada mora osigurati stabilno i predvidljivo okruženje kako bi potaknula kompanije i stanovništvo na promjene.

Veliku Britaniju iduće godine očekuju parlamentarni izbori, pa se čini da Sunak vjeruje da će ublažavanjem zelenih politika pridobiti birače koji se teško nose s visokom inflacijom i stagnirajućim ekonomskim rastom.

Velika Britanija bila je prva velika ekonomija koja je usvojilo pravno obvezujući cilj o nultim emisijama do 2050. godine.

One su od 1990. godine pale za gotovo 50 posto zbog zatvaranja elektrana na ugalj te izgradnje offshore vjetroelektrana.

Izvor: Agencije