Snažan odgovor UNESCO-a svima koji poriču zločin
UNESCO uvrstio centar za mučenje u Argentini svjetskom baštinom kako bi očuvao sjećanje na jezivu historiju.
Oko 5000 ljudi nestalo je iza njenih zidina. Mnoge nikada više nisu vidjeli.
Sada je Mehanička škola argentinske mornarice (ESMA), vojna škola koja je pretvorena u tajni zatvor, proglašena svjetskom baštinom Ujedinjenih naroda u nastojanju da se očuva njezina jeziva historija.
“Mornarička škola mehanike prenijela je apsolutno najgore aspekte državno sponzoriranog terorizma”, rekao je predsjednik Alberto Fernández Organizaciji UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u videoporuci u utorak.
Zahvalio je UNESCO-u što je ESMA-u proglasio mjestom baštine. “Sjećanje se mora održati živim,” rekao je Fernández, govoreći o “užasima” proživljenim u bivšoj školi.
Hiljade mrtvih i nestalih
Godine 1976. vojna grupa svrgnula je predsjednicu Isabel Perón, čime je započelo razdoblje diktature koje se proteglo do 1983. godine.
Pod njegovim vodstvom dogodila su se široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava, dok su vojni čelnici pokušavali iskorijeniti neslaganje, aktivizam i ljevičarska politička stajališta.
Vjeruje se da je čak 30.000 ljudi izgubilo živote, a sudbina mnogih još nije poznata. Jednostavno su nestali u vojnom pritvoru i nikad se više nije čulo za njih.
Do 340 pritvorskih centara pojavilo se diljem zemlje. ESMA je, međutim, bila jedna od najranijih, sa zatvorenicima koji su tamo prebačeni u prvim danima puča.
Također je postao jedan od najvećih takvih objekata u Argentini. Smješten u glavnom gradu Buenos Airesu, pritvorski centar pretvorio je školu u mjesto mučenja. Preživjelo je samo oko 200 zarobljenika.
ESMA je čak sadržavala i porodilište, gdje su trudne zatočenice vidjele kako im djecu oduzimaju čim rode. Ta su djeca često posvajana u porodice koje su bile na strani diktature.
Vojni čelnici potrudili su se prikriti zločine koji su se odvijali u ESMA-i, kako za vrijeme tako i nakon diktature.
Na primjer, kada su međunarodni posmatrači stigli 1979. kako bi istražili tvrdnje o ljudskim pravima, radnici ESMA-e uklonili su stubište koje je vodilo u podrum, gdje su se odvijala većina mučenja. Čak su izgradili zid kako bi prikrili stubište.
Desetljećima kasnije, 2007., ESMA će biti ponovno zamišljena kao mjesto sjećanja, ponovno će se otvoriti javnosti kako bi ispričala priču o kršenjima ljudskih prava koja su se dogodila na tom mjestu.
Upravo ove godine, muzej ESMA nabavio je avion korišten za ubistva zatočenika koji su držani na tom mjestu, u praksi zvanoj “letovi smrti”. Zatvorenici su bili drogirani i bacani, često živi, u more usred leta, kao oblik pogubljenja.
Organizatori muzeja nadaju se da će avion i slični eksponati pomoći budućim generacijama da se prisjete tragedije koja se dogodila u ESMA-i, i naglasiti važnost demokratije.
UNESCO trenutno održava svoju 45. proširenu sjednicu u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, gdje dodaje još mjesta na svoj popis svjetske baštine. Autohtoni obredni i grobni humci u Ohiju u Sjedinjenim Američkim Državama bili su među novim dodacima najavljenim u utorak.
Ali uključivanje ESMA-e na popis svjetske baštine naglašava njenu važnost u vrijeme kada su neki političari visokog profila u Argentini optuženi za poricanje brutalnosti vojne diktature.
Poruka negatorima
Victoria Villarruel, potpredsjednička kandidatkinja vodećeg predsjedničkog kandidata Javiera Mileija, jedna je od političara koji su kritizirani zbog umanjivanja nasilja u to vrijeme.
Milei, desničarski populist, pojavio se kao favorit na predizborima u augustu, nadmašivši kandidate establišmenta.
Argentinski sekretar za ljudska prava Horacio Pietragalla Corti rekao je da odluka UNESCO-a služi kao ukor onima koji žele ignorirati kršenja ljudskih prava koja su se dogodila na mjestima kao što je ESMA.
“Ovo međunarodno priznanje predstavlja snažan odgovor onima koji poriču ili nastoje umanjiti državni terorizam i zločine posljednje civilno-vojne diktature”, rekao je Corti.
Predsjednik Fernández također je pozdravio proglašenje UNESCO-a kao bedem protiv poricanja kada je u utorak izašao za govornicu na Općoj debati UN-a u New Yorku.
“Aktivnim očuvanjem sjećanja koje poricatelji žele prikriti, pobrinut ćemo se da se ova bol nikada više ne ponovi”, rekao je. “Zbog ovih zločina protiv čovječnosti, naše rješenje nije osveta nego pravda, upravo zato što znamo koliki užas predstavlja nestanak 30.000 ljudskih bića.”