Papa u Mongoliji pozvao svjetske vođe da otjeraju ‘oblake rata’

Papa Franjo je pozvao svjetske vođe da otjeraju ‘mračne oblake rata’ dok je govorio u Mongoliji, zemlji smještenoj između dvije svjetske velesila, Rusije i Kine.

Glavna svrha dolaska pape Franje jest posjet sićušnoj zajednici katolika u zemlji koja je sa svojih 1.450 članova jedna od najmanjih u svijetu (Reuters)

Papa Franjo je u subotu pozvao svjetske vođe da otjeraju “mračne oblake rata” dok je govorio u Mongoliji, zemlji smještenoj između dvije svjetske velesila, Rusije i Kine, na koje se usredotočio u diplomatskim naporima Vatikana u vezi Ukrajine.

Papa je na prvi dan svog posjeta Mongoliji prisustvovao svečanosti dobrodošlice na otvorenom, koja je sadržavala povorku s vojnicima iz različitih razdoblja, od onih savremenih u svečanim uniformama do muškaraca koji su, odjeveni kao drevni mongolski ratnici, jahali konje, prenosi Hina.

Sjedio je pored predsjednika Ukhnaagiina Khurelsukha, koji je nosio tradicionalni ogrtač, mongolski šešir sa širokim obodom i čizme.

Osamdesetšestogodišnji Franjo, koji se kreće uz pomoć invalidskih kolica i štapa, u Mongoliju je stigao u petak nakon čega se jedan dan odmarao ne bi li se prilagodio vremenskoj razlici.

Glavna svrha dolaska jest posjet sićušnoj zajednici katolika u zemlji koja je sa svojih 1.450 članova jedna od najmanjih u svijetu.

Poglavar Katoličke Crkve je obraćajući se predsjedniku, članovima vlade i diplomatskog zbora rekao da je on “hodočasnik prijateljstva koji ka vama dolazi potiho”.

Govorio je o historiji Mongolije, istaknuvši da velika zemlja sjeverno od Kine obilježava 860. godišnjicu rođenja Džingis-kana, ujedinitelja mongolskih plemena koji je uveo razdoblje mira poznato kao “Pax Mongolica”.

Predsjedniku je poklonio kopiju pisma između pape Inocenta IV. i trećeg mongolskog cara Gujuk-kana iz 1246.

No, potom se osvrnuo na savremena pitanja.

“Neka Nebesa dozvole da danas na ovoj Zemlji razorenoj nebrojenim sukobima dođe do obnove u skladu s međunarodnim zakonima”, kazao je.

“Neka mračni oblaci rata budu rastjerani, uklonjeni čvrstom željom za univerzalnim bratstvom, pri čemu se napetosti rješavaju susretom i dijalogom, a osnovna prava svih ljudi su zajamčena”, poručio je.

Papa Franjo je poslao izaslanika, italijanskog kardinala Mattea Zuppija, u Kijev, Washington i Moskvu kako bi raspravljao o načinima da se okonča sukob u Ukrajini i pomogne humanitarnim naporima. Zuppi će uskoro otići i u Peking.

‘Ljudska devastacija’

Činjenica da je Mongolija blizu Kine, koje je bila dio do 1921, skrenula je pozornost na teške odnose Vatikana s Pekingom. Dvije strane su potpisale sporazum 2018. o imenovanju katoličkih biskupa, no Peking ga je otada nekoliko puta prekršio.

Nekoliko desetaka kineskih državljana je mahalo zastavama u gomili ispred palate tokom svečanosti dobrodošlice u subotu ujutro.

Papa Franjo se u svom govoru također osvrnuo na prijetnje okolišu, rekavši da su domorodačke nomadske tradicije Mongola poštovale osjetljivu ravnotežu prirode, no da danas postoji potreba da se “bori protiv učinaka ljudske devastacije” okoliša.

Upozorio je mladu demokratiju na rizike od korupcije i uništenja okoliša.

Mongolija je okaljana korupcijom i degradacijom okoliša u proteklih nekoliko godina, pri čemu se njen glavni grad suočava s jednom od najgorih kvaliteta zraka u svijetu, a skandal s pronevjerom je prošle godine izazvao proteste.

Ulan Bator jedan je od najzagađenijih gradova u svijetu, što je velikim dijelom uzrokovano izgaranjem ugljena zimi.

Mongolija je jedna od zemalja najteže pogođena klimatskim promjenama te prosječne temperature rastu za više od dva stepena Celzijusa od 1940.

Kako se količina padavina dugoročno smanjuje, oko tri četvrtine mongolske zemlje se pretvara u pustinju i suočava sa sušom, a više od 200 manjih jezera se od 1980. osušilo.

Ekološki problemi su pogoršani prekomjernom ispašom, pri čemu sada oko 80 miliona životinja nastoji preživjeti na tlu koje može opskrbiti samo polovicu njih, prema podacima vlade.

Iskorištavanje mineralnih sirovina, što se smatra jednim od malobrojnih načina da se poboljša ekonomija, također je ugrozilo rijetke zalihe vode.

Izvor: Agencije