Istraživanje: EU mora izmijeniti sistem odlučivanja prije proširenja

Evropska uinija bi u nekim područjima trebala odlučivati kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasno, navedeno je u izvještaju koji su naručile vlade Francuske i Njemačke.

Neke vlade i stručnjaci kritiziraju imperativ jednoglasnosti, koji 'usporava i blokira' razvoj Unije (EPA)

Evropska unija mora radikalno izmijeniti sistem odlučivanja i finansiranja da bi 27-člani blok bio spreman do 2030. godine proširiti se na nove zemlje, ocjena je stručne analize koju su naručile vlade Francuske i Njemačke.

Trenutno osam država ima kandidatski status – Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija, a Gruzija i Kosovo potencijalni su kandidati.

“Iz geopolitičkih razloga, proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi EU-a, koja, međutim, još nije ni institucionalno, ni politički spremna za to, piše u izvještaju koie je u utorak predstavljen ministrima u Briselu.

Dokument, u kojem piše da ga ne treba posmatrati kao stav Pariza i Berlina, navodi da bi Unija trebala odlučivati kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasno u nekim područjima.

Nisu osmišljeni za grupu od 37 članica

“Institucije i mehanizmi odlučivanja nisu bili osmišljeni za grupu od 37 zemalja članica … i zapravo otežavaju proces odlučivanja i danas, kada odluke u upravljanju kriza donosi blok od 27 zemalja”, smatraju stručnjaci.

Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike u finansiranju EU-a, u nekim područjima pravosuđa i unutrašnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite.

Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali taj imperativ jednoglasnosti, ocjenjujući da on uveliko usporava, pa čak i blokira razvoj Unije, jer sve odluke u navedenim područjima moraju se svesti na najniži zajednički nazivnik.

S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU-a, što bi bio dug i težak proces, koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost.

Stručnjaci pozivaju na jačanje uslova da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i evropske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova.

Tu preporuku treba gledati u kontekstu činjenice da se Brisel godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske.

Četiri nivoa evropske integracije

Stručnjaci zaključuju da bi nekim članicama EU-a trebalo dopustiti da međusobno tješnje sarađuju, čime bi bila formirana četiri nivoa evropske integracije.

Najdublja integracija bila bi unutrašnji krug, sličan eurozoni, koja se koristi jedinstvenom valutom i pasošem za šengenski prostor.

Drugi nivo bio bi sama Unija, a širi krug činile bi pridružene članice, koje bi sudjelovale na jedinstvenom tržištu EU-a robe i usluga i postupale bi po zajedničkim načelima EU-a.

Konačno, postojala bi Evropska politička zajednica – forum koji je predložila Francuska i koji je lansiran prošle godine – kao vanjski nivo političke saradnje, no koji nije vezan za pravo Evropske unije.

Izvor: Agencije