Uoči godišnjice smrti Mahse Amini Iran tvrdi da neće tolerisati ‘nestabilnost’

Iako su se protesti smirili, mnoge Iranke, posebno u glavnom gradu Teheranu, sve češće prkose strogim pravilima o odijevanju.

Smrt Mahse Amini je uzrokovala višemjesečne proteste širom zemlje pod sloganom 'Žena, život, sloboda' (Reuters)

Iranska vlada je upozorila da neće tolerisati nikakve naznake “nestabilnosti” dok se približava godišnjica smrti Mahse Amini i višemjesečnih protesta koje je izazvala.

Amini, 22-godišnja Kurdkinja, umrla je 16. septembra prošle godine nakon što je privedena u Teheranu zbog navodnog kršenja strogih islamskih pravila o odijevanju za žene, podsjeća AFP.

Njena smrt je uzrokovala višemjesečne proteste širom zemlje pod sloganom “Žena, život, sloboda”.

Stotine ljudi su ubijene u uličnim sukobima, uključujući desetke pripadnika sigurnosnih snaga, prije nego što su vlasti ugušile ono što su nazvale “pobunom” koju su, navodno, potakle strane sile.

Godinu kasnije, otvoreno nisu najavljene nikakve demonstracije radi obilježavanja godišnjice smrti Amini u subotu, kada je također i državni praznik.

Raisijevo upozorenje

“Oni koji namjeravaju zloupotrebljavati ime Mahse Amini pod ovim izgovorom, biti agenti stranaca, stvarati nestabilnost u zemlji, znamo što će ih zadesiti”, upozorio je predsjednik Ebrahim Raisi.

Ranije je najavljeno i da će sigurnosne snage biti u pripravnosti, kao i da će obavještajne i sigurnosne službe nadgledati sva kretanja kako bi se identificirali oni koji žele izaći na ulice.

Iranske vlasti su prošle sedmice uklonile najmanje pet stranica na društvenim mrežama i uhapsile šest pojedinaca koji su ih otvorili pod optužbom da “organizuju nerede” za godišnjicu.

Mnogi traumatizirani prošlogodišnjim događajima

Prošlogodišnji val protesta pokazao se kao velik izazov za iransku vladu, koja se istovremeno spori sa zapadnim silama koje su joj zbog njenog nuklearnog programa uvele sankcije.

“Nikakav incident u historiji Islamske Republike nije toliko podijelio sistem i narod kao smrt Mahse Amini”, rekao je Fayyaz Zahed, profesor savremene historije.

Vjeruje da vlada “ne može isključivo ovisiti o sigurnosnim (snagama) i represivnim odgovorima” da obuzda ovo pitanje.

Mohammad Sadegh Javadi-Hessar, reformistički aktivist koji djeluje u sjeveroistočnom gradu Mashhadu, rekao je da su mnogi ljudi “i dalje traumatizovani prošlogodišnjim događajima”.

Krvoproliće i privođenja

Višemjesečni protesti su osim krvoprolića doveli i do privođenja hiljada ljudi.

Iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei u februaru je proglasio kraj nereda i poraz “urote” koju je potakao “neprijatelj”, pod kojim misli na vlade zapadnih zemalja i iranske opozicione grupe u egzilu koje su podržale demonstracije.

Hamnei je ovih dana optužio Sjedinjene Američke Države, zakletog neprijatelja Teherana, da namjeravaju iskoristiti “pitanja za koja smatraju da mogu izazvati krizu u Iranu”, uključujući pitanje žena.

Žene u Iranu od vremena nedugo nakon revolucije 1979. trebaju pokrivati svoje glave i vratove, a potiče ih se i da nose skromnu odjeću.

Ekonomske brige

Iako su se prošlogodišnji protesti smirili, mnoge Iranke, posebno u glavnom gradu Teheranu, sve češće prkose strogim pravilima o odijevanju.

“Najznačajniji učinak koji je pokret Mahse Amini imao na iransko društvo je promjena u društvu koje je postalo šarolikije i življe”, pojasnio je Zahed.

“Ženska odjeća se bitno promijenila”, rekao je, dodavši da je primijetio prelaz prema svjetlijim bojama.

Vlasti su na to reagovale postavljanjem kamera za nadzor na javnim mjestima kako bi nadgledale pridržavanje pravila te zatvaranjem poslovnih prostora u kojima se ona krše.

Iranski parlament je raspravljao o zakonu koji bi postrožio kazne za one koji prekrše norme o odijevanju.

Mnogima su ekonomske brige prioritet

Ipak, ne podržavaju svi strože kazne. Istaknuti šijitski klerik veliki ajatolah Naser Makarem-Shirazi je rekao da se protivi korištenju “nasilja i pritiska” kako bi se nametnula obaveza nošenja hidžaba.

Reformističke vođe su također osudile nedavno otpuštanje desetaka univerzitetskih profesora.

Lokalni mediji su citirali nekoliko profesora koji su rekli da su otpušteni zbog svojih političkih stavova, odnosno podrške demonstracijama.

Dok je pitanje hidžaba i dalje ključno, za mnoge u Iranu, gdje inflacija iznosi gotovo 50 posto, ekonomske brige su prioritet, rekao je aktivist Javadi-Hessar.

“Glavni zahtjev naroda je poboljšanje ekonomskog stanja i on je ispred građanskih i političkih sloboda”, objasnio je.

Izvor: Agencije

Reklama