SAD se bori s najvećim porastom političkog nasilja od ‘70-ih

FBI je utvrdio da bijeli supremacisti stoje iza više od 80 posto ubistava povezanih s ekstremizmom u SAD-u 2022. godini.

Pristaše bivšeg predsjednika Donalda Trumpa upali su u američki Kapitol 6. januara 2021. (AP)

Reuters je identificirao 213 slučajeva političkog nasilja od vremena napada pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na zgradu Kongresa 6. siječnja 2021. godine. Incidenti političkog nasilja počeli su rasti 2016, otprilike u vrijeme Trumpove prve utrke za predsjednika.

Analiza ukazuje da je sve više dokaza da se SAD bori s najvećim porastom političkog nasilja od 1970-ih, kaže Al Jazeerin novinar u Washingtonu, Ivica Puljić.

Ubijeno je najmanje 39 ljudi uzburkavši mnoge aspekte američkog života, od malih okupljanja do velikih javnih događaja. Neki su smrtni slučajevi uslijedili nakon svađa jedan na jedan, poput fatalne tučnjave prošle godine između dvojice muškaraca s Floride koji su se svađali oko Trumpovih poslovnih sposobnosti. Drugi su se dogodili u javnom okruženju, kao što je prošlogodišnja pucnjava na pet prosvjednika za socijalnu pravdu u Portlandu od strane čovjeka koji koristi krajnje desnu političku retoriku. Politički motivirana masovna ubojstva odnijela su 24 života, uključujući pucanje na 10 Afroamerikanaca u Buffalu u svibnju 2022. godine od strane bijelog supremaciste koji je pozivao na rasni rat.

Političko nasilje je raslo gotovo cijelo desetljeće počevši od kasnih 1960-ih i kroz 1970-te, kada je bilo više od 450 slučajeva. Ali, postalo je relativno rijetko do 1980. Bilo je nekoliko skokova u 1990-ima, uključujući bombaški napad na federalnu zgradu Oklahoma Cityja 1995. u kojem je poginulo 168 ljudi, što Federalni istražni ured opisuje kao najgori čin domaćeg terorizma u zemlji. Političko nasilje ponovno je počelo rasti 2016. godine i ne čini se da je dosegnut vrh tog vala.

Val razlikuje i po ciljevima i po sredstvima

Početkom 1970-ih američko političko nasilje češće su počinili radikali na ljevici i bilo je usredotočeno uglavnom na uništavanje imovine, kao što su vladine zgrade, kaže Rachel Kleinfeld, koja proučava političke sukobe i ekstremizam na Carnegie Endowment for International Peace.

“Bilo je mnogo, mnogo bombaških napada, ali obično noću ili nakon upozorenja”, rekla je. “Cilj nije bio ubijati ljude; trebalo je utjecati na odluke kreatora politike.“

Nasuprot tome, velik dio današnjeg političkog nasilja usmjeren je na ljude – a većina smrtonosnih ispada, piše Reuters, došla je s desnice. Od 14 kobnih političkih napada od nereda na Capitolu u kojima je počinitelj ili osumnjičenik imao jasnu stranačku naklonost, 13 su bili desničarski napadači. Jedan je bio ljevičar.

Objašnjenja za današnje nasilje su različita, u rasponu od raširene financijske tjeskobe i pandemije COVID-19 do nelagode zbog promjenjive rasne i etničke demografije u SAD-u i nasilne političke retorike u Trumpovoj eri. Tradicionalne podjele, obično ukorijenjene u političkim razlikama između desnice i ljevice, ustupile su mjesto percepciji da su članovi suprotstavljene političke stranke zla sila koja želi uništiti društveno i kulturno tkivo SAD-a, pokazuju nedavne ankete.

Prijetnje nasiljem i zastrašujuća retorika

U anketi Reutersa/Ipsosa na gotovo 4.500 registriranih birača u svibnju, otprilike 20 posto ispitanika i demokrata i republikanaca nazvalo je nasilje “prihvatljivim” ako je počinjeno “radi postizanja moje ideje o boljem društvu”. Ali taj osjećaj zabrinjava većinu Amerikanaca: oko 65 posto ispitanika u zasebnoj anketi Reutersa/Ipsosa u ožujku i travnju izrazilo je zabrinutost zbog “akata nasilja počinjenih protiv ljudi u vašoj zajednici zbog njihovih političkih uvjerenja”.

Prijetnje nasiljem i zastrašujuća retorika porasle su nakon što je Trump izgubio izbore 2020. kada je lažno tvrdio da su glasovi ukradeni. Velik dio te aktivnosti bio je usmjeren na izborne djelatnike, kao što je Reuters dokumentirao u nizu izvješća iz 2021.

Žestoke rasprave o pitanjima kao što su pobačaj i prava transrodnih osoba raspiruju neprijateljstvo između desnice i ljevice. Kazneni progon Trumpa na temelju optužbi za zlouporabu povjerljivih zapisa i zavjeru za poništavanje izbora 2020.godine intenzivira stranački neprijateljstvo prema njegovoj kampanji da ponovno preuzme Bijelu kuću. Neki lokalni izborni uredi postavili su neprobojna stakla i protuprovalna vrata nakon prijetnje nasiljem.

Politički ekstremisti “motivirani nizom ideoloških uvjerenja predstavljaju upornu i smrtonosnu prijetnju”, objavilo je Ministarstvo domovinske sigurnosti u svibnju. To je uslijedilo nakon upozorenja direktora FBI-a Christophera Wraya, na kongresnom saslušanju u kolovozu prošle godine, da izborni sporovi i domaće pritužbe potiču rastuće napetosti. “Osjećam se kao da me svaki dan obavještavaju da netko baca Molotovljev koktel na nekoga”, rekao je.

FBI je utvrdio da bijeli supremacisti stoje iza više od 80 posto ubojstava povezanih s ekstremizmom u SAD-u 2022.godini.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada