Analitičari: Opasnost od eskalacije u Zaljevu zbog novih američkih trupa

Slanje trupa kako bi se zastrašio Iran u Zaljevu podsjeća na tvrdokorne Trumpove politike prema Teheranu, navode stručnjaci.

Avioni američke avijacije F-35A Lightning II parkirani na neobjavljenoj lokaciji na Bliskom istoku (AP)

Nastavak jačanja vojnoj prisustva Sjedinjenih Američkih Država u Zaljevu povećava rizik od “opasnog” sukoba sa Iranom, navode analitičari iz SAD-a, u vrijeme kada dvije države pokušavaju riješiti probleme diplomatskim putem.

Pentagon je ove sedmice objavio kako šalje hiljade vojnika u regiju Zaljeva kako bi pomogli zaštiti brodova, na linijama poput one koja prolazi Hormuškim moreuzom, od iranskog “maltretiranja”.

Propala Trumpova politika

Agencija AP je prošle sedmice objavila i kako američka vojska razmatra raspored naoružanog osoblja na komercijalne brodove koji plove moreuzom – glavnim ulazom u Zaljev – što bi bio potez bez presedana.

Taj izvještaj je izazvao ljutit odgovor Irana koji je saopćio kako će opremiti svoju mornaricu Revolucionarne garde sa dronovima i projektilima, u znak odgovora na američke poteze.

Sina Toossi, viši saradnik Centra za međunarodnu politiku iz Washington DC-a, govori kako američki predsjednik Joe Biden udvostručava “propalu politiku” ekonomskog ratovanja i eskaliranja odnosa sa Iranom koju je vodio njegov prethodnik Donald Trump.

Američko-iranski odnosi su sve napetiji od 2018. kada je Trump poništio multilateralni nuklearni dogovor po kojem se Teheran obavezao smanjiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih snakcija njegovoj ekonomiji.

“Tok ove politike – ne samo u posljednjih pet godina, već posljednjih decenija – je takav da će dovesti do ciklusa obostrane eskalacije, kada će SAD eskalirati u odnosima prema Iranu, a Iran prema SAD-u. Tako da je trenutno stanje jako opasno”, rekao je Toossi Al Jazeeri.

Loša godina za diplomatiju

Posljednjih nekoliko mjeseci, SAD optužuje Iran da je zauzeo nekoliko međunarodnih brodova koji su prolazili Zaljevom. No, analitičari uukazuju kako je do posljednjih poteza Teherana u strateškim vodama došlo nakon što je Washington zaplijenio iranski naftni tanker u sklopu svog provođenja sankcija.

Taj brod je nedaleko od obale Teksasa, a nekoliko američkih medija je objavilo kako naftne kompanije iz SAD-a odbijaju dati ponudu za oduzetu naftu iz straha od iranske odmazde prema njihovim vlastitim brodovima u Zaljevu.

Obje države pokušavaju pokazati kako mogu odgovoriti na agresivne poteze onog drugog, navodi Toossi i upozorava kako su SAD i Iran na “stepenicama eskalacije” koje mogu dovesti do sukoba.

A šanse za diplomatskim rješenjima ove godine su sve gore.

Biden je preuzeo ured početkom 2021. na osnovu obećanja da će oživjeti Iranski nuklearni sporazum koji se formalno naziva Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA). Ali, kako je nekoliko rundi indirektnih pregovora propalo, Washington je nastavio provoditi svoje sankcije Teheranu, te dodao još kazni.

Otvoreni pregovori o JCPOA su potom zaustavljeni i pokušaji da se obnove su zakomplicirani iranskim razbijanjem protesta protiv vlasti i optužbama da Teheran šalje Moskvi dronove za rat u Ukrajini.

‘Neprijateljska intervencija’

Ryan Costello, politički direktor Nacionalnog iransko-američkog vijeća (NIAC), grupacije iz Washingtona koja se zalaže za diplomatska rješenja, također govori kako su naslovi o jačanju vojnog prisustva SAD-a u Zaljevu “povratak” u eru Trumpa.

Dodaje kako, iako Bidenova administracija tvrdi kako želi spriječiti Iran da napada brodove, Iran ovaj potez može tumačiti kao nastojanje Washingtona da lakše zauzima iranske tankere.

“To je opasan koktel koji se pravi”, rekao je Costello za Al Jazeeru.

Iran je odbacio američko vojno djelovanje u Zaljevu kao neprijateljsku stranu intervenciju.

“Šta Perzijski zaljev, Omanski zaljev i Indijski okean imaju sa Amerikom?”, izjavio je glasnogovornik iranskih oružanih snaga brigadni general Abolfazl Shekarchi, prenosi agencija Tasnim. “Koji je vaš posao ovdje?”

Iz Pentagona, međutim, navode kako su posljednji potezi i slanje snaga u regiji u sklopu dugogodišnje američke politike saradnje sa partnerima kako bi “spriječili moguću agresiju i sačuvali pomorske linije otvorenima”.

Veliki dio svjetske nafte prolazi kroz Zaljev, sa ogromnim implikacijama na energetsko tržište i globalnu ekonomiju.

Iransko-saudijski dogovor

Posljednje tenzije se dešavaju nekoliko mjeseci nakon što je objavljeno da su vlasti Irana i Saudijske Arabije – potonja je vodeći saveznik SAD-a u regiji – dogovorili obnovu odnosa u sporazumu kojem je posredovao Peking, a koji je pozdravio Washington.

Ipak, Bidenova administracija pokušava se ponovo dokazati u regiji nakon što je dogovor Teherah-Rijad doveo u pitanje američku ulogu na Bliskom istoku.

Imad Harb, direktor istraživanja na Arapskom centru Washington DC, govori kako pored pitanja pomorske linije, Washington pokušava istaći posvećenost regiji u poruci i saveznicima i protivnicima.

“Šalje se poruka i Kini i Rusiji da je SAD i dalje jako zainteresiran za dešavanja na Bliskom istoku, i dalje brine zbog iranskih poteza i kako i dalje želi utjecati – kako ja tumačim – na hegemoniju u regiji”, naveo je on za Al Jazeeru.

Izvor: Al Jazeera