National Interest: Ruska kuhinja haosa u Zapadnoj Africi

Čini se da Jevgenij Prigožin, kuhar Kremlja koji je postao gospodar rata, zakuhava probleme u Africi.

Vođa Wagnerove grupe objavio je 19. jula u videu da se Wagnerove trupe trebaju pripremiti za borbe u Africi, što je u skladu sa ranijim aktivnostima njegove grupe.

Wagnerovi plaćenici počinili su kršenja ljudskih prava i na različite načine učestvovali u krijumčarenju, kampanjama dezinformiranja i iskorištavanju prirodnih resursa u Burkini Faso, Maliju, Mozambiku, Sudanu i širom kontinenta.

Ove operacije krijumčarenja bile su od vitalnog značaja za ruske ratne napore u Ukrajini, jer dok se šira ruska ekonomija muči pod sankcijama, velike količine zlata i drugih minerala koje Wagner donosi, održavaju rusku riznicu u životu, piše Wesley Alexander Hill u tekstu za National Interest.

Bez obzira na to predstavlja li nedavni državni udar u Nigeru novu priliku za Wagnerovu infiltraciju ili ne, taj događaj imat će značajne geoekonomske i geostrateške učinke, nastavlja Hill.

Trećina Francuske svijetli zbog uranija iz Nigera

Niger je dom pet posto svjetske proizvodnje uranija. Evropska proizvodnja energije također ovisi o njemu.

Prema Oxfamu, “jedna od tri sijalice u Francuskoj svijetli zahvaljujući nigerskom uranu”, koji je vitalan za širu evropsku proizvodnju energije. Budući da je nova vlada u Niameyu najavila trenutno potpuno zatvaranje svojih granica, evropska će energetska tržišta osjetiti probleme ako se redovan izvoz ne nastavi u roku od nekoliko sedmica.

Ovo nije prvi put da Niger doživljava političke nesuglasice. Ovosedmični državni udar peti je otkako je zemlja stekla nezavisnost od Francuske 1960. godine.

Neki državni udari bili su drsko otimanje ovlasti od strane vojske, a drugi navodna odbrana demokracije. Sada obje strane tvrde da imaju demokratski mandat.

Smijenjeni ministri pozivaju civilno stanovništvo na “spašavanje teško stečenih demokratskih stečevina”. U isto vrijeme, nova hunta, od kojih su neki u prošlosti sarađivali sa Rusijom, obećala je očuvati demokratiju i vratiti vladavinu prava.

Ne iznenađuje to što se regionalna nestabilnost preljeva u Niger.

Šira regija Sahela je u neredu i zemlja se mora boriti s više isprepletenih džihadističkih pobuna, piše u tekstu.

S juga, sektaške pobune prelijevaju se iz sjeverne Nigerije i Kameruna. Na sjeveru, u Libiji vlada haos. Gledajući na istok i zapad, tuareški pobunjenici u Maliju i pobunjenici u sjevernom Čadu predstavljaju sumornu perspektivu regionalne sigurnosti.

Rusko oružje za sve u Africi

Iz Sudana također dolaze razarajuće snage. Neko vrijeme činilo se da je Niger izuzetak od anarhičnog trenda. Sada svrgnuti nigerski predsjednik Mohamed Bazoum čak je produbio sigurnosne veze sa SAD-om.

Međutim, kontinuirani haos je značajka, a ne greška, ruske politike u Africi. Ruska slaba i zaostala meka moć znači da može malo ponuditi akterima iz podsaharske Afrike u poređenju sa Zapadom ili Kinom. Kao rezultat toga, otvorila je svoj arsenal svim zaraćenim stranama u oružanim sukobima širom kontinenta i nada se da će kratkoročni dobici od rudarenja i krijumčarenja spasiti rusku ekonomiju od uticaja zapadnih sankcija. Nemilosrdno egocentrično ponašanje Moskve vidljivo je u ukupnom pomaku ruske diplomatije prema regiji od 2022.

U julu prošle godine, podsjeća NI, Afrička unija (AU) i Rusija srdačno su razgovarale o izgledima nastavka ruskih isporuka žitarica afričkim zemljama koje ih trebaju.

U julu, 2023, nakon što je Rusija doslovno torpedirala dogovor o žitu i pojačala nesigurnost hrane na kontinentu, na samitu Afričke unije i Rusije pojavila se samo jedna trećina pozvanih afričkih čelnika.

Bude li Rusija nastavila širiti svoj utjecaj u Sahelu, to će omogućiti širenje antizapadnog radikalnog terorizma, dok će istovremeno poremetiti zapadne opskrbe energijom, uključujući uranij.

Prekidanje lanaca opskrbe alternativnom energijom ključno je za Rusiju jer povećava evropsku zavisnost o ruskom prirodnom plinu i nafti.

Wagnerova grupa je možda izgubila dio prisutnosti na ukrajinskim ratištima, ali to ne znači da više ne pridonosi ruskim ratnim naporima. Koliko god bili otuđeni ruski predsjednik Vladimir Putin i Prigožin, vođa Wagnera potonji još uvijek radi na velikoj strategiji Kremlja. Prigožin je sukob sa Zapadom nazvao “globalnim”. Za Wagnera sigurno jest.

Zapadni kreatori politike trebali bi djelovati kako bi zaštitili lanac opskrbe uranijem u Africi i prepoznali da Sudan i Niger nisu samo još jedan ispad afričke nestabilnosti. To je dio ruske strategije za sijanje haosa u očajničkom gambitu za pobjedu u energetskom ratu, zaključuje Hill.