Vzglyad: Kako je Moskva savladala Zapad povlačenjem iz sporazuma o žitu

Rusija je počela ubirati prve plodove političke odluke o povlačenju, koju je označila kao najvažniju odluku donesenu u posljednje vrijeme.

List Vzglyad, u izvještaju koji je pripremio Dmitrij Skvorcov, navodi da je povlačenje Rusije iz sporazuma o žitu postalo jedna od glavnih tema o kojima se raspravljalo tokom rusko-afričkog samita (Al Jazeera)

Ruski list Vzglyad pojašnjava na koji način je Moskva prevazišla zapadne kritike po pitanju povlačenja iz sporazuma o žitu, napominjući da je Rusija počela ubirati prve plodove političke odluke o povlačenju, koju je označila kao najvažniju odluku donesenu u posljednje vrijeme.

List Vzglyad, u izvještaju koji je pripremio Dmitrij Skvorcov, navodi da je povlačenje Rusije iz sporazuma o žitu postalo jedna od glavnih tema o kojima se raspravljalo tokom rusko-afričkog samita održanog prošle sedmice. Mnogi afrički lideri tražili su od Moskve da nastavi učešće u ovom sporazumu. Skvorcov kaže da i dalje postoje razlozi koji su primorali Rusiju da donese ovu odluku.

Isporuka besplatnog ruskog žita najsiromašnijim zemljama

Skvorcov je dodao da će ruske kompanije ostvarivati veći prihod. Rusija će dobiti više poreza, a kada dobije više poreza – kako je potvrdio ruski predsjednik Vladimir Putin – Moskva će dio prihoda dijeliti sa najsiromašnijim zemljama tako što će isporučivati određene količine hrane besplatno. Ukoliko se ostvare prognoze Međunarodnog monetarnog fonda o povećanju cijene pšenice od 15 posto, ruski poljoprivredni sektor će zaraditi dodatnih 1,8 milijardi dolara.

Skvorcov dodaje da je povlačenje Rusije iz sporazuma dovelo do poboljšanja položaja ruskih poljoprivrednika i države uopće, jer je podiglo cijene žitarica na globalnom tržištu, što znači više prihoda za ruske kompanije i rusku vladu. Napominje da će Ukrajina i zapadni poljoprivrednici biti najviše pogođeni povlačenjem Rusije iz sporazuma.

Navodi i to da je nestanak ukrajinskog žita sa globalnog tržišta udvostručio potrebu za ruskim žitom, iako je potrebno riješiti probleme vezane za logističke usluge. Međutim, globalna potreba za pšenicom dobar je poticaj da se traže načini za prevazilaženje ovih problema. Održavanje visokog nivoa izvoza žitarica podiže domaće otkupne cijene unutar Rusije i povećava devizne prihode od izvoza žitarica i poreze svih učesnika u lancu, od uzgoja žitarica do skladištenja, željezničkih i lučkih terminala, itd. Na taj način se povećava vanjskotrgovinski bilans.

‘Zapadni propagandni trik’

Skvorcov dodaje da su argumenti da ukrajinsko žito pomaže u borbi protiv gladi u najsiromašnijim zemljama samo isprazan propagandni trik. Dok je dogovor bio na snazi, najsiromašnije zemlje nisu dobile više od tri posto žitarica izvezenih iz Ukrajine, tj. manje od milion tona. Većina ukrajinskog žita stigla je u zemlje zapadne Evrope, uključujući i žitarice koje se koriste za stočnu hranu. Ulazak ovih žitarica na tržište smanjio je cijene stočne hrane za sektore stočarstva i živinarstva evropske poljoprivrede.

Skvorcov je naglasio da obećanje koje je dala Rusija o povećanju besplatnih isporuka žitarica najsiromašnijim afričkim zemljama nije samo dobrotvorna akcija, već je osmišljeno da nadoknadi moguće povećanje cijene prehrambenih žitarica. Ove isporuke su i pomoć lokalnim poljoprivrednicima da prodaju žito koje se nema gdje skladištiti. Otkup i isporuka žita u gladne zemlje vršit će se iz budžeta.

Izvor: Agencije