Zašto Kinu toliko ljuti posjeta tajvanskog političara SAD-u?

Kina je pokrenula vojne vježbe oko Tajvana u okviru onoga što je opisala kao “strogo upozorenje“ takozvanim separatističkim silama na ovom otoku sa samoupravom.

Ova napetost između Kine i Tajvana u subotu uslijedila je dan nakon što se tajvanski potpredsjednik William Lai vratio u Taipei dva puta svrativši u Sjedinjene Američke Države, u okviru putovanja u Paragvaj.

Laijevi tranziti kroz SAD naljutili su Peking, koji Tajvan smatra otcijepljenom teritorijom, Laija “izazivačem nevolja“ u dosluhu s Washingtonom, koji podstiče separatizam na demokratski vođenom otoku.

Ispod je naveden kontekst ove situacije, koji objašnjava zašto je Kina toliko ljuta zbog Laijeve posjete SAD-u:

Zašto je Kina toliko ljuta?

• Tajvan je pitanje koje duboko pogađa vladajuću Komunističku partiju Kine i predsjednika Xi Jinpinga.
• Narodna Republika Kina smatra Tajvan svojom teritorijom od kako je vlada poražene Republike Kine pobjegla na ovaj otok 1949. godine, izgubivši građanski rat s komunističkim snagama Mao Zedonga.
• Kina je u više navrata pozivala američke zvaničnike da ne ulaze u komunikaciju s tajvanskim čelnicima, niti da im dozvoljavaju ulazak u zemlju zbog bilo kakvog razloga, posmatrajući to kao “dosluh“ između Taipeija i Washingtona.
• Peking nije isključio upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad demokratskim otokom sa samoupravom i povećao je vojnu aktivnost u blizini otoka proteklih godina.
• Kina je 2005. godine usvojila zakon koji daje Pekingu pravnu osnovu za vojnu aktivnost protiv Tajvana ukoliko se otcijepi ili se bude spremao na to.

Zašto se Kini u tolikoj mjeri ne dopada William Lai?

• Kina vjeruje da je Lai separatist, što proizilazi iz njegovih komentara o tome da je “radnik“ za nezavisnost Tajvana.
• Iako Tajvan i SAD tvrde da su Laijeve usputne posjete SAD-u rutinske i da ne predstavljaju razlog da se Kina uvijedi, Peking tvdi da su Laijeve posjete u svojstvu podrške traženju “nezavisnosti“ za Tajvan i “paravan“ da se “traže uspjesi na lokalnim izborima kroz nepoštene poteze“.
• Lai je predsjednički kandidat vladajuće Demokratske stranke za izbore u januaru i vodi po anketama.

Kakvi su odnosi na relaciji Tajvan – SAD?

• SAD je 1979. godineprekinuo zvanične odnose s vladom u Taipeiju i, umjesto toga, priznao vladu u Pekingu. U isto vrijeme je raskinut tajvansko-američki sporazum o odbrani.
• Odnos između SAD-a i Tajvana nakon 1979. godine reguliran je Zakonom o odnosima s Tajvanom, koji Washingtonu daje pravnu osnovu da Tajvanu obezbijedi sredstva za odbranu, ali ne nalaže da SAD pritekne u pomoć Tajvanu ako bude napadnut.
• Iako je SAD dugo slijedio politiku “strateške neodređenosti“ o tome da li bi intervenirao vojno da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada, aktuelni američki predsjednik Joe Biden otišao je korak dalje, izjavivši da bi bio spreman uspotrijebiti silu da odbrani Tajvan.
• SAD je i dalje najvažniji izvor oružja za Tajvan, a sporni status Tajvana stalni je izvor trzavica između Pekinga i Washingtona.

Šta kaže Tajvan?

• Vlada Tajvana kaže da Narodna Republika Kina nikada nije vladala ovim otokom, da nema pravo tvrditi suverenitet nad njim, govoriti u njegovo ime na svjetskoj pozornici i da samo tajvanski narod može odlučivati o svojoj budućnosti.
• Zvanično ime Tajvana i dalje je Republika Kina, iako u zadnje vrijeme vlada obično piše Republika Kina (Tajvan).
• Samo 13 država formalno priznaje Tajvan: Belize, Gvatemala, Haiti, Paragvaj, Sveti Kits i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Maršalovi Otoci, Nauru, Palau, Tuvalu, Eswatini i Vatikan.
• Devet država je promijenilo savez, priklonivši se Kini, nakon što je Tsai Ing-wen postala predsjednica Tajvana 2016. godine i Peking pojačao napore da diplomatski izolira Tajvan.
• Vlada Tajvana kaže da je Tajvan suverena država i da ima pravo na međudržavne odnose.

Kakvi su odnosi između Taipeija i Pekinga?

• Veoma loši.
• Kina smatra Tsai separatistkinjom i odbila je njene ponovljene pozive na pregovore.
• Tsai kaže da želi mir, ali da će njena vlada braniti Tajvan ukoliko bude napadnut.
• Peking kaže da Tsai mora prihvatiti da su Kina i Tajvan dio “jedne Kine“.
• Nijedna strana ne priznaje onu drugu. Kina je prekinula sve formalne mehanizme dijaloga nakon što je Tsai prvi put izabrana za predsjednicu 2016. godine.