Zašto se muslimani protive spaljivanju Kur'ana: ‘Božja riječ’
Kur'an je islamska sveta knjiga, primarni izvor smjernica i zakona za muslimane širom svijeta.
Proteklih sedmica u nekoliko muslimanskih zemalja održane su demonstracije kao odgovor na ponovno skrnavljenje i spaljivanje Kur'ana u Švedskoj i Danskoj.
Muslimanske zemlje su brzo odgovorile. Saudijska Arabija je pozvala danskog otpravnika poslova u vezi s tim pitanjem, Iran je pozvao švedskog ambasadora u Teheranu, dok je Irak protjerao glavnog švedskog diplomatu.
U Bagdadu su stotine ljudi pokušale upasti u Zelenu zonu, jako utvrđeno područje s brojnim stranim ambasadama i sjedištem iračke vlade.
Zašto su muslimani protiv spaljivanja Kur'ana?
Kur'an je sveta knjiga islama i njegov najsvetiji tekst. To nije samo knjiga, već se smatra doslovnom Božjom riječi, a muslimani se prema njoj odnose s najvećim poštovanjem.
Muslimani vjeruju da je tekst Kur'ana sačuvan u izvornom obliku od vremena objave prije otprilike 1.400 godina. Kao takvog, muslimani vide spaljivanje Kur'ana kao skrnavljenje svetog pisma i neprihvatljiv čin.
“Ovo [spaljivanje Kur’ana] je poniženje vjere i vjerovanja muslimana, ali ono što je još žalosnije je da se to vrijeđanje svetosti velikog broja ljudi događa pod krinkom zaštite sloboda”, rekao je za Al Jazeeru Abbas Salimi Namin, učenjak koji živi u Teheranu.
Poštovanje muslimana
Muslimani poštuju proroka Muhammada kao posljednjeg Božjeg poslanika.
Vrijeđanje ili njegovo prikazivanje na način bez poštovanja muslimani smatraju teškim prestupom.
Džamije su bogomolje i kao takve se smatraju svetim prostorima. Svaki oblik vandalizma, skrnavljenja ili nepoštivanja džamija duboko je uvredljiv za muslimane, kao i za većinu drugih vjera i njihovih svetih likova ili bogomolja.
Zločin iz mržnje?
Muslimani čine malu manjinu stanovništva u zapadnoevropskim zemljama, a većina je nebijelog porijekla. Neki muslimani vjeruju da je ciljanje islamskih svetih simbola radi skrnavljenja, dokaz šire klime mržnje prema muslimanima i da ga potiče evropska krajnja desnica.
Ovo je povezano s pozivima krajnje desnice na prekid imigracije iz muslimanskih zemalja, pa čak i protjerivanje muslimanskih građana, u skopu teorije zavjere da će muslimani “zamijeniti” “domaće” evropsko stanovništvo.
Dok je jedna od glavnih figura iza nedavne bujice spaljivanja Kur'ana irački kršćanin koji živi u Švedskoj, mnogi vjeruju da krajnja desnica pokušava stvoriti napetosti između nemuslimana i muslimana u Evropi.
Kako su muslimanske zemlje reagovale na spaljivanje Kur'ana?
Muslimanske zemlje, uključujući Iran i Pakistan, rekle su da skrnavljenje Kur'ana predstavlja poticanje nasilja i pozvale su na odgovornost. Hiljade ljjdi su izašle na ulice u nekoliko zemalja kako bi osudile spaljivanje.
“Čini mi se da protestujući protiv spaljivanja Kur’ana, muslimani zapravo redefiniraju šta je ljubav, kao i razum,” rekao je za Al Jazeeru Irfan Ahmad, profesor antropologije na Univerzitetu Ibn Haldun u Istanbulu “jer, kao što znamo, spaljivanje Kur'ana – za razliku od njegovog prikaza u zapadnim medijima – nije pitanje slobode izražavanja, već je to čin potpune mržnje i nerazuma.”
U julu je podnesen zahtjev tijelu Ujedinjenih naroda za ljudska prava, kao odgovor na spaljivanje Kur'ana u Švedskoj. Zahtjevom se zemlje pozivaju da preispitaju svoje zakone i popune praznine koje bi mogle “ometati prevenciju i krivični progon djela i zagovaranja vjerske mržnje”.