Šta je kasetna municija i je li njeno korištenje ratni zločin?

Odluka SAD-a da pošalje Ukrajini kasetnu municiju izazvat će bijes humanitarnih grupa koje se dugo protive njenom korištenju.

Kasetna municija je bomba koja se otvara u zraku i ispušta manje 'bombe' na širokom području (AP)

SAD je odlučio poslati kasetnu municiju u Ukrajinu kako bi pomogao njenoj vojsci da potisne ruske snage koje su se učvrstile duž prve linije ratišta.

Očekuje se da će administracija američkog predsjednika Joea Bidena objaviti da će poslati hiljade komada u okviru novog paketa vojne pomoći vrijednog 800 miliona dolara, prema ljudima upoznatim s odlukom, koji nisu bili ovlašteni javno raspravljati o njoj prije službene objave, a koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Taj potez će vjerovatno izazvati nezadovoljstvo nekih saveznika i bijes humanitarnih grupa koje se dugo protive korištenju kasetnih bombi.

Zagovornici tvrde da je Rusija već koristila to kontroverzno oružje u Ukrajini i da municija koju će SAD osigurati ima manju stopu uništavanja, što znači da će biti mnogo manje neeksplodirane koja može rezultirati slučajnom smrću civila.

Evo objašnjenja šta je kasetna muncija, gdje je korištena i zašto je SAD sada planira isporučiti Ukrajini.

Što je kasetna municija?

Kasetna municija je bomba koja se otvara u zraku i ispušta manje “bombe” na širokom području. Bombe su dizajnirane za uništavanje tenkova i opreme, kao i trupa, pogađajući više ciljeva u isto vrijeme.

Mundija se ispaljuje istim artiljerijskim oružjem koje su SAD i saveznici već isporučili Ukrajini – poput haubica – a vrsta kasetne municije koju SAD planira poslati temelji se na granati od 155 mm koja se već koristi na ratištu.

U prijašnjim sukobima kasetna municija je imala visoku stopu štete, što je značilo da su hiljade manjih neeksplodiranih bombica ostajale i ubijale i osakaćivale ljude decenijama kasnije.

SAD je posljednji put upotrijebio svoju kasetnu municiju u Iraku 2003. godine i odlučio da je neće nastaviti koristiti jer se sukob preselio u urbanije sredine s gušćim stanovništvom.

U četvrtak je brigadni general Pat Ryder rekao da Ministarstvo odbrane ima “više vrsta” municije i “one koje razmatramo osigurati ne bi uključivale starije varijante sa stopama višim od 2,35 posto”.

Zašto ih sada šalju?

Duže od godine, SAD prazni vlastite zalihe artiljerijske municije od 155 mm te je Ukrajini poslao više od dva miliona komada. Saveznici širom svijeta osigurali su još stotine hiljada.

Granata od 155 mm može pogoditi mete udaljene od 24 do 32 kilometra, što ih čini dobrim izborom za ukrajinske kopnene trupe koje pokušavaju pogoditi neprijateljske mete iz daljine.

Ukrajinske snage ispaljuju hiljade granata dnevno boreći se s Rusima.

Jehor Černijev, član Ukrajinskog parlamenta, rekao je novinarima na događaju German Marshall Funda u SAD-u ranije ove godine da će Kijev vjerovatno morati ispaliti 7.000 do 9.000 metaka granata dnevno u intenziviranim kontraofanzivnim borbama. Pružanje takve količine municije predstavlja novi značajan pritisak na američke i savezničke zalihe.

Kasetna bomba je atraktivna opcija jer bi pomogla Ukrajini da uništi više ciljeva s manje projektila, a budući da ih SAD nije koristio u sukobu od 2003, ima ih u velikim količinama u skladištima te im može brzo pristupiti, rekao je Ryan Brobst, istraživački analitičar Fondacije za odbranu demokratije.

U pismu vodećih republikanaca u Zastupničkom domu i Senatu Bidenovoj administraciji iz marta 2023. navedeno je da bi SAD mogao imati čak tri miliona prmjeraka kasetne municije dostupne za upotrebu te je upućen poziv Bijeloj kući da pošalje municiju i ublaži pritisak na američke ratne zalihe.

“Kasetna municija učinkovitija je od pojediničnih artiljerijskih granata jer nanosi štetu na širem području”, rekao je Brobst.

“Ovo je važno za Ukrajinu dok pokušava očistiti jako utvrđene ruske položaje.”

Korištenjem američkih zaliha kasetne municije mogao bi se riješiti ukrajinski problem s nedostatkom granata i ublažiti pritisak na zalihe granata od 155 mm u SAD-u i drugdje, rekao je Brobst.

Je li njihovo korištenje ratni zločin?

Sama upotreba kasetnih bombi ne krši međunarodno pravo, ali njihova upotreba protiv civila može predstavljati kršenje. Kao i u svakom ratu, utvrđivanje ratnog zločina zahtijeva razmatranje je li meta bila legitimna i jesu li poduzete mjere opreza da se izbjegnu civilne žrtve.

“Međunarodno pravo se time bavi ako je riječ o neselektivnim napadima usmjerenim na civile”, rekao je pomoćnik direktora Human Rights Watcha za oružje Mark Hiznay za novinsku agenciju Associated Press.

„Dakle, to nije nužno povezano s oružjem, već načinom na koji se ono koristi.“

Konvenciji o zabrani upotrebe kasetnih bombi pristupilo je više od 120 zemalja, koje su se složile da neće koristiti, proizvoditi, prenositi ili skladištiti takvu municiju. SAD, Rusija i Ukrajina nisu potpisale sporazum.

Gdje je korištena?

Kasetne bombe bile su raspoređene u mnogim nedavnim sukobima, uključujući one u kojima su bile uključene američke snage.

SAD je na početku smatrao kasetne bombe sastavnim dijelom svog arsenala tokom invazije na Afganistan, koja je počela 2001. godine, navodi HRW. Grupa je procijenila da je koalicija predvođena SAD-om bacila više od 1.500 kasetnih bombi u Afganistan tokom prve tri godine sukoba.

Ministarstvo odbrane moralo je do 2019. zaustaviti upotrebu bilo kakve kasetne municije sa stopom neeksplodiranih ubojitih sredstava većom od jedna posto. No, administracija Donalda Trumpa poništila je tu politiku, dopuštajući komandantima da odobre korištenje takve municije.

Trupe sirijske vlade često su koristile kasetnu municiju – koju je isporučila Rusija – protiv opozicijskih uporišta tokom građanskog rata u zemlji, često pogađajući civilne ciljeve i infrastrukturu. I Izrael ih je koristio u civilnim područjima u južnom Libanu, uključujući i tokom invazije 1982. godine.

HRW i Ujedinjeni narodi optužili su Izrael da je ispalio čak četiri miliona primjeraka kasetne municije na Liban tokom svog jednomjesečnog rata s Hezbollahom 2006. To je ostavilo neeksplodirana ubojita sredstva koja i danas prijete libanskim civilima.

Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom u Jemenu kritikovana je zbog korištenja kasetnih bombi u ratu s pobunjenicima Husi koje podržava Iran i koji su opustošili ovu južnu arapsku zemlju.

Godine 2017. Jemen je bio druga najsmrtonosnija zemlja za kasetnu municiju nakon Sirije, prema podacima UN-a. Djeca su ubijana ili sakaćena dugo nakon što je municija na početku pala, zbog čega je teško saznati pravi bilans tih napada.

U 1980-im godinama, Rusi su intenzivno koristili kasetne bombe tokom svoje 10-godišnje invazije na Afganistan. Kao rezultat decenije rata, afganistanska sela i dalje su jedna od najminiranijih mjesta na svijetu.

Šta se događa u Ukrajini?

Prema čelnicima Ukrajinske vlade, posmatračima i humanitarnim grupama, ruske snage su u više navrata koristile kasetne bombe u Ukrajini. Grupe za ljudska prava su rekle da ih je koristila i Ukrajina.

Tokom ranih dana rata, bilo je slučajeva ruskog korištenja kasetnih bombi koje su navodile grupe kao što je HRW, uključujući i one koje su pale blizu predškolske ustanove u sjeveroistočnom gradu Oktirka.

Obavještajna grupa Bellingcat rekla je da su njeni istraživači pronašli kasetnu municiju u tom udaru, dok su dokumentirali i višestruke kasetne napade u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini.

U novije vrijeme, u martu, ruski projektili i bespilotne letjelice pogodili su brojna urbana područja, uključujući kontinuirano bombardovanje u Bahmutu, u istočnoj regiji Donjecka. Zapadno, granatiranje i raketni napadi pogodili su grad Konstantinovku koji drže Ukrajinci, a novinari AP-a u gradu su vidjeli najmanje četiri povrijeđene osobe prebačene u lokalnu bolnicu.

Policija je rekla da su ruske snage napale grad projektilima S-300 i kasetnom municijom.

Izvor: Agencije