Globalno raste strah od dezinformacija na internetu

Više od polovine ispitanika širom svijeta strahuje od dezinformacija i lažnih vijesti u digitalnim medijima, navodi se u Godišnjem digitalnom izvještaju Reutersovog instituta za proučavanje medija.

Ovo ne znači da upotreba društvenih mreža uzrokuje dezinformacije, ali dokumentirani problemi na ovim platformama i veća izloženost širem spektru izvora izgleda da utječu na to koliko se ljudi osjećaju samouvjereno u vezi s informacijama do kojih dolaze na taj način, prenosi Beta.

Kao teme u kojima prepoznaju dezinformacije na društvenim mrežama ispitanici navode korona virus, vakcinaciju, politiku, rat u Ukrajini i klimatske promjene.

Povjerenje u vijesti je opalo svuda u svijetu za dva posto u odnosu na prošlu godinu.

Tradicionalni mediji gube publiku

Gledanost i čitanost tradicionalnih medija, kao što su TV i štampa, nastavlja opadati gotovo svugdje u svijetu, pri čemu digitalni mediji i internet ne nadoknađuju jaz.

Podaci Reutersovog instituta pokazuju da online potrošači rjeđe pristupaju vijestima nego u prošlosti i da, također, postaju manje zainteresirani.

U međuvremenu, broj onih koji kažu da izbjegavaju vijesti, često ili ponekad, ostaje blizu najviših vrijednosti svih vremena i iznosi 36 posto u svijetu.

Istraživanje Reutersovog instituta pokazalo je i da je opao broj ljudi širom svijeta koji vijestima pristupaju putem web-sajtova ili aplikacija za deset procenata u odnosu na 2018. godinu.

Mlađe generacije radije pristupaju vijestima putem društvenih medija ili pretrage.

Facebook ostaje broj jedan

Facebook ostaje jedna od najčešće korištenih društvenih mreža u cjelini, ali njegov utjecaj na novinarstvo opada, jer pomjera fokus s vijesti, ali se i suočava s izazovima koje sa sobom nose YouTube i TikTok.

TikTok dostiže 44 posto korisnika među generacijom od 18 do 24 godine svuda u svijetu, a najbrže raste u dijelovima Azije i Pacifika, Afrike i Latinske Amerike.

Podatak koji bi mogao objasniti strepnju od dezinformacija ili poluinformacija je i činjenica da publika kaže da obraća više pažnje na sadržaj koji nude poznate i utjecajne ličnosti na društvenim mrežama, kao što su TikTok ili Instagram, nego na onaj koji na tim mrežama pružaju novinari.

Ovo je u oštroj suprotnosti s Facebookom i Twitterom, gdje su mediji i novinari i dalje centralne figure.