Foreign Affairs: Licemjerje SAD-a je znak snage, a Kina će se suočiti s istom optužbom
Licemjerje Zapada odigralo je odlučujuću ulogu u eliminaciji trgovine robljem, ograničavanju upotrebe oružja za masovno uništenje i uspostavljanju standarda za poštovanje suvereniteta.

Američki časopis Foreign Affairs objavio je članak o, kako to autor naziva, “licemjerju Zapada” prema zemljama globalnog juga i koristima koje to ponekad može donijeti državama.
Matias Spektor, profesor međunarodnih odnosa i nerezidentni istraživač u Zakladi Carnegie za međunarodni mir, u spomenutom članku tvrdi da licemjerje koje prakticiraju zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), u svojim odnosima sa zemljama u razvoju ponekad može imati koristi, jer omogućava vladama praktičan izlaz u situacijama u kojima se sukobljavaju principi i vrijednosti.
Svoj članak započinje tvrdnjom da su lideri zemalja globalnog juga uvijek optuživali Zapad za licemjerje, i da smjelo osporavaju zapadnu hegemoniju, jer vide da svijet postaje sve multipolarniji.
Autor tvrdi da i Kina i Rusija nisu propustile ovu priliku, jer ulažu velike napore da podstaknu nezadovoljstvo protiv međunarodnog poretka koji predvodi SAD.
Iako priznaje da je optuživanje Zapada za licemjerje često tačno i pravedno, tvrdi da se licemjerje javlja kada politički lideri vode vanjsku politiku svojih zemalja na načine koji nisu u skladu s onim što tvrde da brane od moralnih vrlina “kako bi donijeli alternativne politike koje su u skladu s njihovim iskazanim uvjerenjima”.
Greška u karakteru?
Spektor navodi primjer američke invazije na Irak prije dvije decenije, koju je Washington prodao javnosti kao vrlinu i način da se ojačaju demokratija, ljudska prava i međunarodni poredak zasnovan na pravilima.
Dodaje da se Amerika u to vrijeme mogla obračunati s iračkim predsjednikom Sadamom Huseinom u skladu s principima liberalnog međunarodnog poretka tako što je, na primjer, dobila odobrenje za invaziju od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda (UN).
Da je Washington tražio druge opcije, to ne bi izazvalo toliki pokolj u Iraku i destabiliziralo zemlju i širi region. SAD bi izbjegao optužbu za licemjerje koja je od tada okaljala američku vanjsku politiku.
Ali ako pogledamo s druge strane, kako tvrdi autor, otkrit ćemo da su takve optužbe za licemjerje dokaz jedinstvenosti američke moći. U članku se nastavlja da kritičari optužuju SAD za licemjerje više od bilo koje druge zapadne zemlje. Ovo nije rezultat greške u karakteru SAD-a, već je to zbog prirode američke moći.
Spektor nabraja “vrline” američkog licemjerja, rekavši da je SAD izgradio svoj utjecaj pružajući globalna javna dobra kroz međunarodne institucije. Amerika “pomaže u uspostavljanju mira i sigurnosti kroz UN, slobodnu trgovinu kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju i finansijsku pomoć kroz Međunarodni monetarni fond”.
Politika prisile
Autor članka nastavlja opravdavati Zapad, posebno SAD, zbog toga što pribjegava licemjerju u svojim odnosima sa zemljama juga, tvrdeći da je to u interesu svih. “Kada se zapadna vanjska politika naširoko percipira kao licemjerna, onda održavanje (međunarodnog) poretka koji predvodi SAD postaje skuplje”, kazao je.
Politika koja se smatra varljivom podriva legitimitet zakona i institucija na kojima se zasniva. Ako sistemu nedostaje legitimitet, SAD treba (voditi politiku) prinude umjesto pristanka i prihvatanja, jer više ne mogu očekivati da se drugi pridržavaju njene politike, kako je navedeno u članku Foreign Affairsa.
Spektor priznaje da je vanjska politika Washingtona postala nasilnija i netolerantnija prema svojim kritičarima, što je dovelo do nagrizanja liberalnih obilježja koja su dugo bila istaknuta karakteristika u provođenju američke moći.
”Pozitivne strane”
Licemjerje Zapada odigralo je odlučujuću ulogu u eliminaciji trgovine robljem, ograničavanju upotrebe oružja za masovno uništenje i uspostavljanju standarda za poštovanje suvereniteta i izbjegavanja uplitanja, dodao je.
Alternativa sistemu zasnovanom na pravilima i institucijama je svijet u kojem velike sile ne mare ni da opravdaju svoje postupke na osnovu moralnih vrijednosti, a takav svijet bi bio štetniji za slabe države, tvrdi se u članku.
Američki istraživač je kritizirao zemlje globalnog juga što rijetko optužuju Kinu za licemerje, a jedan od razloga je, prema njegovom mišljenju, taj što je Peking izbjegavao da artikulira koherentnu viziju međunarodnog poretka.
Ali čim poraste utjecaj Pekinga u međunarodnoj politici, kako kaže Spektor na kraju svog članka, sve će se više suočavati s optužbama za licemjerje. Kada dođe taj dan, ljudi širom svijeta mogu otkriti da licemjerno ponašanje pod zastavom liberalnih vrijednosti ipak nije bilo tako loše!