Washington Post: Kraj starog konsenzusa Amerikanaca o vanjskoj politici njihove zemlje

Američki list Washington Post objavio je članak Fareeda Zakarie u kojem kaže da konsenzus Amerikanaca o vanjskoj politici njihove zemlje više ne postoji, te kako je to najveća opasnost za postojeći svjetski poredak.

Zakaria na početku teksta napominje da mu je američki predsjednik Joe Biden otkrio da je razlog njegovog insistiranja na kandidaturi za drugi predsjednički mandat povezan sa vanjskom politikom. Biden smatra da se svijet suočava s dramatičnim promjenama i da Sjedinjenje Američke Države (SAD) imaju jedinstvenu priliku da okupe demokratije u svijetu. Naglasio je kako mu to uspijeva te kako želi dovršiti taj zadatak.

Najvažnija stvar u Bidenovoj viziji je njegovo uvjerenje da današnji svijet oblikuju načini na koji demokratije odgovaraju na izazove koje postavljaju autoritarne države: Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja, dodao je.

Rastu rizici za globalni sistem

Zakaria kaže da su rizici veliki, u smislu stabilnosti svjetskog poretka, što pogoršava činjenica da je, prvi put nakon Drugog svjetskog rata, ključno pitanje angažmana Amerike u svijetu postalo stranačko pitanje. Dok Rusija danas vodi “brutalni” rat u Evropi, u Americi postoji duboka podjela oko suprotstavljanja ovom ratu.

Naveo je i brojke koje pokazuju da 79 posto demokrata podržava pomoć Ukrajini da povrati svoje izgubljene teritorije, čak i ako to znači produžavanje sukoba. Nasuprot tome, samo 49 posto republikanaca želi brzo okončati sukob, čak i ako to znači da se Rusima dozvoli da zadrže teritorije koje su zauzeli silom.

Članstvo Amerike u NATO-u

Što se tiče članstva Amerike u NATO-u, 76 posto demokrata se slaže s tim, dok se samo 22 posto protivi. Što se tiče republikanaca, oni su podijeljeni u tom pogledu, sa 49 posto odobravanja i isto toliko neslaganja, prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center u martu.

Što se tiče šireg pitanja angažmana u svijetu, prema istoj anketi 60 posto demokrata kaže da vjeruje da je “za budućnost njihove zemlje najbolje da bude aktivna u globalnim pitanjima”, dok se samo 39 posto složilo da ”treba manje pažnje posvetiti problemima u inostranstvu i fokusirati se na probleme kod kuće”. Za republikance su te brojke upravo suprotne, pa tako 71 posto njih smatra da se treba fokusirati na domaće probleme, a samo 29 posto vjeruje u aktivnu svjetsku ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Međutim, Zakaria kaže da postoje neke istaknute ličnosti u Republikanskoj stranci, uključujući lidera manjine u Senatu Mitcha McConnella i bivšeg potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea, koji se energično zalažu da aktivno angažiraju Ameriku u globalnim pitanjima. Ali čini se da je baza stranke na izolacionistima, o čemu svjedoče stavovi predsjednika Zastupničkog doma Kevina McCarthyja, Donalda Trumpa, guvernera Floride Rona DeSantisa i najmoćnijeg medijskog ideologa stranke Tuckera Carlsona.

Odnos prema Kini

Kada je u pitanju snažna podrška republikanaca suprotstavljanju Kini, Zakaria podržava mišljenje kolumniste Washington Posta Maxa Boota da ta podrška ne znači da su republikanci zainteresirani za međunarodne poslove, već naprotiv, zato što je Kina ekonomski protivnik kojim upravlja Komunistička partija. Mnogi konzervativci su fokusirani na izgradnju barijera i zidova te druge načine izolacije kroz takse i carine, zatim na izazivanje ksenofobičnih sumnji u vezi s kineskim studentima i Amerikancima kineskog porijekla i na davanje još većih budžeta Pentagonu.

Zakaria na kraju članka zaključuje da najveća opasnost za međunarodni poredak ne leži u bojnim poljima Ukrajine ili preko Tajvanskog moreuza, već u predizbornoj kampanji u SAD-u.