Ruski portal: Zašto članice NATO-a strahuju od Kine?

Izvještaj koji je objavila ruska internetska stranica News.ru potvrdio je da su odnosi s Kinom drugo pitanje o kojem se najviše raspravljalo na samitu Sjevernoatlantskog saveza, nakon pitanja potencijalnog članstva Ukrajine u Alijansi.

U izvještaju se navodi da je saopćenje NATO-a otkrilo zabrinutost članica zbog jačanja kineskog nuklearnog arsenala i nastojanja ove države da kontrolira regiju, kao i njihovu zabrinutost zbog približavanja Pekinga i Moskve, jer su izjavile da je “produbljivanje strateškog partnerstva” između Kine i Rusije “u suprotnosti s vrijednostima i interesima NATO-a”.

U govoru održanom nakon rezultata prvog dana samita, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbio je opisati Kinu kao “neprijatelja”, ukazujući na potrebu da strane nastave međusobno sarađivati, s tim da nije porekao prijetnju koju predstavlja rastući utjecaj Kine na sigurnost članica NATO-a.

NATO se širi u azijsko-pacifičkoj regiji

U izvještaju se naglašava da je poziv čelnicima Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda da prisustvuju sastanku u glavnom gradu Litvanije motiviran strahom od velikog sukoba u istočnoj Aziji, ako Kina pokuša silom anektirati Tajvan.

Reagirajući na saopćenje NATO-a, kineska diplomatska misija pri Evropskoj uniji saopćila je da ovakva izjava krivo predstavlja politiku Kine i narušava ugled te zemlje.

Također se ističe da Peking smatra da NATO traži izgovore za dalje širenje u Tihom okeanu.

U izvještaju portala News.ru piše da je Stoltenberg bio jasan kada je pozvao zemlje NATO-a da intenziviraju saradnju s partnerima u Aziji kako bi se suprotstavili Kini.

To je uznemirilo Peking koji je, prema riječima glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Wanga Wenbina, kazao da NATO naziva sebe regionalnom organizacijom, ali ipak nadilazi tradicionalni geografski okvir te ubrzava širenje u azijsko-pacifičkoj regiji.

‘Borbena koordinacija’ Putina i Jinpinga

News.ru navodi da je na dan kada je Stoltenberg dao izjavu u glavnom gradu Litvanije objavljeno da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava posjetiti Kinu najesen, nakon što je primio poziv kineskog predsjednika Xi Jinpinga da prisustvuje samitu “Jedan pojas, jedan put”, koji će biti održan u oktobru.

Andrej Denisov, bivši ruski ambasador u Kini, rekao je da je Jinping na sastanku s predsjednicom ruskog Vijeća Federacije Valentinom Matvienko potvrdio da se Peking priprema za Putinov dolazak.

Jurij Tavrovski, ruski predavač na Univerzitetu prijateljstva naroda, objasnio je da se posjeta kineskog predsjednika Moskvi prošlog marta može smatrati “borbenom koordinacijom”, skrećući pažnju na učestale posjete visokih dužnosnika dviju zemalja nakon Putinovog dolaska.

Prema Tavrovskom, nakon predstojećeg sastanka Putina i Jinpinga u oktobru, “borbena koordinacija” će se dodatno ubrzati, u skladu s tempom zapadne antikineske agende u Istočnoj Aziji.

Aleksander Lukin, naučni direktor Instituta moderne Kine i Azije Ruske akademije nauka, istaknuo je da se Peking slaže s tezom Moskve da je upravo širenje NATO-a prema Istoku dovelo do ukrajinskog sukoba.

‘Zaboravljen’ ured Alijanse u Tokiju?

Kina poziva da se sukob u Ukrajini zaustavi i radi na traženju mirnog rješenja krize.

Izvještaj otkriva da je iz nacrta završne izjave samita u Vilniusu nestao tekst o otvaranju ureda NATO-a u Tokiju.

Iz saopćenja je uklonjen paragraf o pregovorima s Japanom o ovom pitanju.

Ranije je objavljeno da se Francuska usprotivila otvaranju ureda NATO-a u glavnom gradu Japana.

Ruski politolog Kiril Koktiš smatra da je odbijanje otvaranja ureda privremenog karaktera, zbog neuspjeha kontranapada ukrajinskih oružanih snaga.