Šta je Ukrajina dobila, a šta nije od samita NATO-a?

Suprotno onome čemu se nadao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, samit Sjevernoatlantskog saveza (NATO) završen je bez pristupanja njegove zemlje Alijansi, ali je Ukrajina ipak bila glavna tema razgovora.

Šta je Ukrajina dobila od samita NATO-a? Koji su razlozi frustracije i ogorčenosti koja je obilježila izjave Zelenskog na njegovom početku?

U izvještaju koji je objavila američka web-stranica Vox pod naslovom Šta je Ukrajina dobila, a šta nije na samitu NATO-a ističe se da je Kijev prije samita tražio da dobije jasan vremenski okvir za pristupanje NATO-u, umjesto nejasnog obećanja da će jednog dana postati članica Alijanse.

Ovakav pristup Kijeva podržale su pojedine članice NATO-a, uključujući neke istočnoevropske zemlje. No, druge zemlje, između ostalog Sjedinjene Američke Države (SAD) i Njemačka, bile su oprezne po pitanju preuzimanja bilo kakvih konkretnih obaveza za priključenje Ukrajine dok ta država vodi rat nepoznatog ishoda, jer bi to moglo uvući NATO u direktan sukob s Rusijom.

Taj oprezniji pristup je na kraju pobijedio. U završnom saopćenju NATO-a sa samita navodi se da su se saveznici složili da je ulazak Ukrajine u NATO moguć kada se za to ispune neophodni uvjeti. Nije bilo pojašnjenja ili preciziranja koji su to tačno uvjeti, iako su zapadni zvaničnici istakli da oni uključuju političke i zakonske reforme, pored zaustavljanja rata sa Rusijom.

Budući da članice NATO-a nisu pristale na priključene Ukrajine Alijansi, šta je Kijev dobio od NATO samita?

Ukidanje plana za članstvo

Tokom samita, NATO saveznici su postigli dogovor po pitanju ukidanja Akcionog plana za članstvo Ukrajine u NATO-u, niza formalnih kriterija koje buduće članice NATO-a moraju poštovati, priznajući da je Ukrajina postigla napredak u vojnim i političkim ciljevima koji su uvjet za pridruživanje.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je na konferenciji za novinare u utorak rekao da bi odustajanje od ovog Akcionog plana promijenilo put članstva Ukrajine, jer bi to postao proces u jednom koraku umjesto u dva koraka.

Formiranje Vijeća NATO-Ukrajina

Druga stvar koju je Kijev dobio na samitu NATO-a je formiranje Vijeća NATO-Ukrajina, što Kijevu daje mjesto za stolom sa svim ostalim članicama i partnerima NATO-a.

Komentirajući ovo pitanje, Stoltenberg je na konferenciji za novinare rekao da je to snažan paket za Ukrajinu i jasan put ka njenom članstvu u NATO-u.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne vidi stvari na isti način kao i Stoltenberg. Na početku samita je njegov ton bio oštar, što je odražavalo veliki nivo frustracije. Rekao je da je neodređivanje vremenskog okvira za odobravanje članstva Ukrajini u NATO-u “bez presedana i apsurdno”.

Zelenski je dodao: “Izgleda da nema spremnosti da se Ukrajina pozove u NATO, niti da postane članica Alijanse”.

U izvještaju Voxa se naglašava da Zelenski tu ne griješi, barem po pitanju priznanja da Alijansa nije spremna pozvati Ukrajinu da joj se pridruži.

Više podrške

U izvještaju se navodi da je treća stvar koju je Ukrajina dobila na samitu NATO-a više obećanja da će dobiti još oružja, uključujući rakete dugog dometa koje se Francuska obavezala osigurati, što je važan korak za Kijev.

Sjedinjene Američke Države su do sada odbijale poslati svoje rakete dugog dometa ATACMS, iako se Bidenova administracija prošle nedjelje složila da Kijevu isporuči kasetne bombe koje će koristiti u svom kontranapadu na ruske snage.

Grupa sedam zemalja (SAD, Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan), tokom svog sastanka na marginama samita NATO-a, obećala je dugoročne sigurnosne obaveze Ukrajini.

Te obaveze, koje će biti predmet daljih pregovora, vjerovatno će uključivati ​​vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.