Švedska je na pragu NATO-a, ali šta Turska dobija time?

Piše: Ibrahim Ulabi

Nakon godine  pregovora i oklijevanja Turske da podrži ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez (NATO), Ankara je konačno pristala na zahtjev te skandinavske zemlje, nakon što je saopćila da je dobila obećanje od Štokholma i Zapada da će ispuniti njene uslove.

Nakon trilateralnog sastanka između turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, švedskog premijera Ulfa Kristerssona i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga na marginama samita NATO-a u Vilniusu u Litvaniji, Stoltenberg je izjavio da se Erdogan složio da protokol o pristupanju Švedske uputi turskom parlamentu što je prije moguće i da blisko sarađuje s parlamentom kako bi se osigurala njegova ratifikacija.

S druge strane, agencija Bloomberg navodi, pozivajući se na turskog zvaničnika, da su se zvaničnici Evropske unije složili da ubrzaju pregovore Ankare o članstvu u evropskom bloku, te da pregovori uključuju modernizaciju carinske unije koja uključuje Tursku i Evropsku uniju, te ukidanje viza za građane Turske.

Nakon što je Turska prije nekoliko mjeseci pristala da Finska uđe u NATO, ona i Mađarska su ostale jedine dvije zemlje u alijansi koje se protive članstvu Švedske. Iako je Stockholm saopćio da je uradio ono što je morao u skladu sa trilateralnim memorandumom potpisanim u Madridu, uključujući izmjene i dopune ustava, usvajanje novog zakona o borbi protiv terorizma i izručenje traženih osoba Ankari, potonja smatra kako izmjene zakona nisu dovoljne.

Iako se turski predsjednik do posljednjih momenata čvrsto držao svoga stava o članstvu Švedske u NATO-u, na samitu u Vilniusu pristao je na zahtjev koji podržava Zapad. Koje je dobitke Turska postigla u procesu koji je trajao oko godinu dana?

Dobici i granice manevriranja

Mahmoud Othman, turski kolumnista i politički analitičar za agenciju Anadolija, kaže da je Turska uspjela postići maksimum koji se može dobiti u takvim okolnostima. Proces pridruživanja Švedske NATO-u predstavljao je zlatnu priliku za Ankaru da manevrira u nekoliko pravaca, što je rezultiralo mnogim dobicima, kako je rekao.

Othman je objasnio za Al Jazeeru da je na vrhu liste onoga što Turska dobija time predstavljanje Turske kao zemlje koja se suočava s problemom terorizma i bori se protiv njega, te da evropske zemlje i NATO to priznaju.

Turska, Švedska i NATO objavili su zajedničko saopćenje nakon trilateralnog samita u ponedjeljak, u kojem se Švedska obavezala da će se boriti protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama i da neće podržavati organizacije koje Turska svrstava na terorističke liste, posebno kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG) u Siriji. Prema Othmanu, ovakav potez se može smatrati podrškom NATO-a, zajedno s Evropom i Amerikom, stavu Turske o ovoj organizaciji nakon neslaganja u vezi s njom.

U saopćenju koje su dale tri strane navodi se da su se Turska i Švedska dogovorile da nastave saradnju u okviru stalnog trilateralnog zajedničkog mehanizma, koji je uspostavljen na samitu NATO-a u španskoj prijestolnici Madridu 2022. godine, i novog bilateralnog sigurnosnog mehanizma koji formira odgovarajuće radne grupe i sastaje se jednom godišnje na ministarskom nivou.

U saopćenju se ističe da će Švedska na prvom sastanku Pakta o sigurnosti predstaviti mapu puta za punu implementaciju svih odredbi trilateralnog memoranduma, uključujući i član 4 kao osnovu za borbu protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama.

Iako Othman vjeruje da će se raspravljati o tome koliko će te obaveze biti implementirane, ono što je postignuto “ostaje velika politička i diplomatska pobjeda Turske”, kako je rekao, s obzirom na to da sposobnost Turske da nametne zajednički sigurnosni mehanizam sa evropskim zemljama ”nije laka stvar”.

Nakon što je turski predsjednik povezao otvaranje vrata za članstvo Turske u Evropskoj uniji s pristankom na priključivanje Švedske NATO-u, u zajedničkom saopćenju tri strane navedeno je da se Švedska obavezuje da će podržati napore za oživljivanje puta za članstvo Turske u Uniji. Ankara je na taj način podsjetila na svoje pritužbe u vezi s tim, kako kaže Othman. Smatra da se dobici u ovom slučaju mogu svesti na mjere kao što je liberalizacija viznog režima, ili barem dobijanje velikih olakšica u tom pogledu.

Što se tiče ostalih zahtjeva Turske, ona je postigla “veliku pobjedu” time što je dobila američko obećanje da će administracija predsjednika Joea Bidena podržati dogovor o prodaji modernih aviona F-16 nakon dužeg odlaganja. Politički analitičar smatra da ovakvo obećanje crpi svoju snagu iz činjenice da Biden ima ovlaštenja da donosi odluke u tom pogledu bez konsultiranja Kongresa.

Othman je naglasio da je dogovor iz Vilniusa promijenio poziciju Turske od zemlje koja je ”stjerana u kut i odbačena” u fleksibilnu i pozitivnu zemlju koja se zalaže za interese NATO-a. Pogotovo ako se uzme u obzir da su pojedine zemlje u alijansi godinama unazad pozivale da se Turska isključi iz NATO-a. Prema tome, Turska se vratila kako bi ponovno zauzela svoje mjesto na čelu glavnih zemalja u alijansi, kao država koja se ne može izostaviti.

Uvjetovano odobrenje u zamjenu za teorijsko prihvatanje obaveze

Iako su ovi dobici postignuti zahvaljujući pismenom obavezivanju Švedske u trilateralnom saopćenju, novinar i politički analitičar specijaliziran za turska pitanja Ali Asmar smatra da se u tom pogledu nije desio nikakav novi razvoj dešavanja.

U razgovoru za Al Jazeeru, Asmar je rekao: “Turska je postavila iste uslove koje je iznijela ranije, dok su se švedska i američka strana, kao i obično, složile s tim uslovima u teoriji.”

Politički analitičar je istakao da je Turska sa svoje strane pristala na zahtjev za priključenje Švedske, ali je njeno odobrenje uvjetovano i poziva na praktične korake na terenu. Kao argument za to navodi rečenicu koju je Erdogan izjavio dok se rukovao s Kristerssonom i Stoltenbergom pred novinarima. ”Dakle, sljedeća faza je faza implementacije odredbi nacrta memoranduma do kojih smo došli, u redu?” Sekretar NATO-a se nasmiješio, a švedski premijer je klimnuo, pokazujući da je razumio Erdoganovu namjeru.

Prema Asmarovim riječima, turski parlament ima rok od 45 dana da usvoji odluku o pristupanju Švedske, prema članu 37 unutrašnjeg pravilnika o radu Velike narodne skupštine Turske, koji propisuje da bi predstavljanje nacrta zakona i prihvatanje u parlamentu moglo trajati ovaj period. Prema tome, Ankara će testirati koliko su iskrene namjere Zapada da primjeni stavke dogovora u navedenom periodu.