Šta Biden misli pod ‘izraelskim modelom podrške Ukrajini’?

Washington – Američki predsjednik Joe Biden je prošle sedmice predložio je da Sjedinjene Američke Države predstave “sigurnosni okvir po uzoru na izraelski model za ulazak Ukrajine u NATO”.

Izjavio je da je pristupanje Ukrajine Alijansi preuranjeno, rekavši kako “ne postoji jednoglasan stav u NATO-u oko toga treba li Ukrajinu uvesti u NATO porodicu sada, u ovom trenutku, u jeku rata”.

Ovo navodi na pitanje šta je Biden mislio kada je rekao: ”Pružiti podršku Ukrajini kao što to činimo s Izraelom”, pogotovo jer je američka podrška Izraelu posebna s obzirom na njenu prirodu, ciljeve i mehanizme.

Bivši diplomata, koji je želio ostati anoniman, izjavio je za Al Jazeeru da je Biden možda govorio o snazi američko-izraelskih vojnih odnosa kao modelu za buduće odnose između Washingtona i Kijeva, “ili je to bila greška i lapsus zbog Bidenove slabe mentalne sposobnosti”.

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine SAD je Kijevu pružio vojnu opremu u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara, nakon čega je uslijedila obuka ukrajinskog vojnog osoblja za korištenje američkog oružja, uz opsežnu obavještajnu saradnju i učešće.

Nekoliko pravaca podrške G7 Ukrajini

Po dolasku u Litvaniju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je oštro saopćenje u kojem je izrazio frustraciju što nije dobio više detalja o tome kada i kako će Ukrajina pristupiti NATO-u.

U međuvremenu su Biden i čelnici zemalja Grupe 7 (Kanada, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, SAD i Japan) predstavili značajnu ponudu Ukrajini, koju su iznijeli u zajedničkoj deklaraciji u cilju jačanja vojnih sposobnosti te države.

Na simpoziju Vijeća za vanjske odnose, kojem je prisustvovala i ekipa Al Jazeere, Liana Fix, stručnjakinja za sigurnosna pitanja Vijeća, rekla je da izraelski model ne podrazumijeva gubitak američke podrške.

To je “širi okvir, koji uključuje nekoliko pravaca podrške G7 Ukrajini kroz prodaju, grantove, saradnju u istraživanju, proizvodnju i obavještajnu saradnju”.

Izrael nije vezan nikakvim sporazumima vojne ili odbrambene prirode sa zemljama G7.

U saopćenju država G7 navodi se da je sada potrebno osigurati održive snage sposobne da brane Ukrajinu i odvrate rusku agresiju u budućnosti na način da se nastavi pružati:

Nema naznaka da Washington vojno brani Izrael

– Sigurnosna pomoć i moderna vojna opreme, u kopnenim, zračnim i morskim oblastima, dajući prioritet protuzračnoj odbrani, artiljeriji, vatri dugog dometa, oklopnim vozilima i drugim ključnim sposobnostima, kao što je zračna borba, te promovirajući povećanu interoperabilnost s euroatlantskim partnerima.

– Podrška daljem razvoju odbrambene industrijske baze Ukrajine.

– Obuka ukrajinskih snaga. Razmjena obavještajnih podataka.

– Podrška inicijativama za cyber odbranu (informaciona sigurnost).

Sigurnosne garancije ovih sedam zemalja kao da su potvrdile strahove Ukrajine o njenoj budućnosti u NATO-u, pogotovo kako se povećava njena frustracija zbog neprihvatanja u redove Alijanse i oklijevanja da odredi raspored ili jasan put za pridruživanje.

Steven Cook, stručnjak za međunarodne poslove u Vijeću za vanjske odnose, skrenuo je pažnju na mnoge vojne memorandume o razumijevanju između SAD-a i Izraela u vezi s vojnom proizvodnjom i obavještajnom saradnjom.

Međutim, nema naznaka da će Washington požuriti da vojno brani Izrael, jer između dvije zemlje ne postoji nikakav formalni saveznički odnos po uzoru na situaciju s državama NATO-a.

Američka politička elita vjeruje da pomoć Izraelu služi američkim interesima na Bliskom istoku, posebno u svjetlu snažne domaće podrške Izraelu, koja nadilazi stranačku pripadnost.

Američka pomoć Izraelu 240 milijardi dolara

Podrška Washingtona Izraelu datira još od njegovog osnivanja 1948. godine.

Washington tvrdi da ”zajednički strateški ciljevi i zajednička posvećenost demokratskim vrijednostima” podržavaju to pitanje.

Do 2022. godine SAD je Izraelu pružio 150 milijardi dolara vojne pomoći.

Neki stručnjaci procjenjuju ukupnu vrijednost pomoći, nakon prilagođavanja inflaciji, na više od 240 milijardi dolara.

Ukrajina ne uživa ovu vrstu podrške, jer mnogi republikanski zastupnici smatraju da vojna pomoć Washingtona Kijevu produžava sukob i ne služi nužno ciljevima američke nacionalne sigurnosti.

Tokom godina većina američke pomoći Izraelu dolazila je u obliku donacija za kupovinu oružja.

Izrael dobija 3,3 milijarde dolara godišnje od stranih programa vojnog finansiranja.

Također dobija 500 miliona dolara za istraživanje, razvoj i raspoređivanje sistema odbrane od raketa kao što je Željezna kupola.

Osim vojne pomoći, Izrael je od 1971. do 2007. dobio milijarde dolara ekonomske pomoći.

Pružanje vojne pomoći Izraelu nikada nije bilo predmet velikih kritika, naprotiv, Kongres preuzima inicijativu da predstavi ideje o pružanju najnovijeg američkog oružja Izraelu (besplatno, jer se to plaća iz programa vojne pomoći).

Provjera u skladu s Leahyjevim zakonom

Od 1999. godine američka vojna pomoć Izraelu uključena je u memorandume o razumijevanju između dvije zemlje, koji se produžuju na period od 10 godina.

Posljednji memorandum o razumijevanju potpisan je 2016. godine, a Amerika je obećala 33 milijarde dolara Fondu za finansiranje vojske i pet milijardi dolara za finansiranje raketne odbrane u periodu između 2019. i 2028. godine.

Američki zakon kaže da se ne smije pružiti nikakva pomoć zemlji koja “konzistentno krši međunarodno priznata ljudska prava”.

Tu je i Leahyjev zakon, koji kaže da se nikakav oblik pomoći ne može pružiti “bilo kojoj jedinici stranih snaga sigurnosti” kada počini “grubo kršenje ljudskih prava”.

Međutim, u slučaju Izraela SAD nema mehanizme praćenja kako bi utvrdio koje oružje ide u određene vojne jedinice.

Nedostatak informacija čini gotovo nemogućim zadatak ministarstava vanjskih poslova i odbrane da na ispravan način provedu zahtjeve za provjeru u skladu s Leahyjevim zakonom.