NYT: Jedinstvo NATO-a sve teže održivo

Jedinstvo NATO-a, koje američki predsjednik Joe Biden slavi na svakom koraku, sve je teže održati kako odmiče rat u Ukrajini, piše New York Times.

Kao “odličan primjer” toga, list navodi tekuću raspravu o budućnosti Ukrajine.

Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što sve više ljuti veće članice koje osiguravaju veći dio budžeta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je proteklu sedmicu proveo idući iz jedne u drugu prijestolnicu članice NATO-a kako bi dobio podršku, čak je i zaprijetio da se neće pojaviti na samitu u Vilniusu ako ne bude ostvaren značajan napredak kada je riječ o članstvu Ukrajine, prenosi Tanjug.

Međutim, u intervjuu za CNN, predsjednik SAD je rekao da ne misli da je Ukrajina spremna za članstvo u NATO-u, kao i da bi njeno pridruživanje Alijansi, dokle god traje sukob, dovelo do rata Sjedinjenih Američkih Država sa Rusijom. Američki list dodaje da Biden takve poruke šalje već 15 mjeseci.

Sa njim je saglasna i Njemačka, ali nekoliko zemalja koje su nekada bile dio sovjetskog bloka, vjeruju da Ukrajinu treba primiti što prije ili čim bude postignuto primirje.

Neslaganja oko članstva mogla bi da budu gurnuta u drugi plan činjenicom da dugo očekivana ukrajinska kontraofanziva ne napreduje onako kako je očekivano, kao i da bi Kijev mogao da ostane bez municije.

Podijeljena mišljenja

“Pitanje ‘Šta tačno obećati Ukrajini’ biće najteže na predstojećem samitu”, piše New York Times.

Očekuje se da će u završnom komunikeu pisati da je Ukrajini mjesto u Alijansi, ali i dalje postoji rasprava o tome da li će se dodati “kada uslovi to budu dozvolili”.

Ali, osim fraza, ostaje sporno kako Ukrajina tamo stiže i kroz koji proces.

Međutim, na samitu u Vilniusu će doći do jednog simboličnog čina, odnosi NATO-a sa Ukrajinom biće unaprijeđeni u “status vijeća”, što znači da će predstavnici Kijeva, kada se razgovara o ključnim pitanjima, sjediti na sastancima kao ravnopravni učesnici sa predstavnicima ostalih članica.

Na samitu će također biti odobreno novo obećanje o odbrambenin izdacima koje treba da zamijeni ono dogovoreno 2014. godine, kojim je planirano da saveznici troše dva posto BDP-a na odbranu.

Podaci pokazuju da to čini samo 11 članica od njih 31, a NATO nema način da ih natjera da te zahtjeve sprovedu.

Također, i možda jednako važno kao i sve ostalo, saveznici će dati političko odobrenje za izradu prvih detaljnih ratnih planova, o tome kako da se odbrani čitava teritorija NATO-a, navodi američki list.