Biden na sastanku sa Sunakom: Odnos SAD-a i Britanije čvrst kao kamen
Američki predsjednik Joe Biden posjetio je Ujedinjeno Kraljevstvo prije odlaska u Litvaniju na samit NATO-a usmjeren na sukob u Ukrajini.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden počeo je evropsku turneju na kojoj će posjetiti tri zemlje, a kojom dominira samit NATO-a, čiji je cilj pokazati solidarnost s Ukrajinom usred neslaganja o mogućem pristupanju Kijeva savezu.
Biden je kasno u nedjelju stigao u Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je ključni američki saveznik.
Američki predsjednik sastao se s premijerom Rishijem Sunakom na Downing Streetu 10.
“Naš odnos je čvrst”, rekao je Biden na početku sastanka.
Rasprave bi trebale uključiti nadolazeći samit NATO-a, koji počinje u Vilniusu 11. jula kao i rat u Ukrajini.
“Dok se suočavamo s novim izazovima bez presedana za našu fizičku i ekonomsku sigurnost, naša su savezništva važnija nego ikad”, rekao je Sunak.
“Ujedinjeno Kraljevstvo je vodeći evropski saveznik u NATO-u, mi smo najvažniji trgovinski, odbrambeni i diplomatski partner Sjedinjenih Američkih Država i prednjačimo u pružanju podrške Ukrajini koja im je potrebna za uspjeh na bojnom polju”, dodao je.
Biden će, također, razgovarati s britanskim kraljem Charlesom prvi put od njegove krunidbe u maju, saopćila je Bijela kuća, s fokusom na klimatske promjene i okoliš.
NATO samit u Litvaniji
Na samitu NATO-a u litvanskoj prijestolnici u utorak i srijedu, zapadni saveznici raspravljat će o pomoći Ukrajini u protjerivanju ruskih snaga u invaziji.
Očekuje se da će Biden iskoristiti samit kako bi izvršio pritisak na Tursku da odustane od svog protivljenja kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u.
Ankara je optužila Stockholm za popustljivost prema grupama koje smatra sigurnosnom prijetnjom, uključujući kurdske oružane grupe i osobe povezane s pokušajem puča 2016.
U telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u nedjelju, Biden je “prenio svoju želju da poželi dobrodošlicu Švedskoj u NATO što je prije moguće”, saopćila je Bijela kuća.
Dvojica čelnika “izrazila su svoju zajedničku predanost nastavku pružanja podrške Ukrajini”, dodaje se u saopćenju.
Erdoganov ured rekao je da će se on sastati s Bidenom na marginama samita.
Razgovori će biti fokusirani na “položaj Ukrajine u NATO-u, članstvo Švedske u NATO-u i isporuku borbenih aviona F-16”, koje se Turska nada osigurati od Sjedinjenih Američkih Država, saopćilo je Tursko predsjedništvo.
Prije odlaska iz SAD-a Biden je rekao da će se oduprijeti pozivima da se Ukrajini obeća brz ulazak u savez, potez za koji je Erdogan u subotu izrazio javnu podršku.
Za ulazak u NATO potreban je jednoglasni pristanak svih članica, njih 31. Ukrajina je zahtijevala da vojni savez da jasan put do članstva na ovosedmičnom samitu, ali su SAD i Njemačka oklijevali poželjeti dobrodošlicu zemlji u ratu koja tek treba proći kroz neke demokratske reforme, insistirajući da fokus umjesto toga treba biti na snabdijevanju oružjem i municijom.
“Mislim da u NATO-u nema jednoglasnosti o tome treba li ili ne uvesti Ukrajinu u porodicu NATO-a sada, u ovom trenutku, usred rata”, rekao je Biden u intervjuu CNN-u u najavi svog putovanja.
Pozvao je na oprez, ističući da bi savez mogao biti uvučen u rat s Rusijom zbog NATO-vog pakta o međusobnoj odbrani.
NATO bi mogao odlučiti poboljšati svoje odnose s Ukrajinom, stvarajući nešto što bi bilo poznato kao Vijeće NATO-Ukrajina, što bi Kijevu dalo mjesto za stolom za konsultacije.
Centralni dio Bidenove posjete Litvaniji također će biti govor na Univerzitetu u Vilniusu u srijedu navečer, u kojem će podijeliti svoju viziju “jake, samouvjerene Amerike okružene snažnim, samouvjerenim saveznicima i partnerima koji se suočavaju sa značajnim izazovima našeg vremena, od ruske agresije u Ukrajini do klimatske krize”.
Sastanak nordijskih vođa u Finskoj
Bidenova posljednja stanica u Evropi bit će Helsinki gdje će razgovarati s čelnicima Finske, najnovije članice NATO-a te učestvovati na samitu američkih i nordijskih čelnika.
On će biti prvi američki predsjednik koji će posjetiti Helsinki otkako je Donald Trump prije pet godina otišao na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Finska je okončala historiju nesvrstanosti i 4. aprila postala 31. članica NATO-a.
Dok su Finska i Švedska podnijele zajedničku ponudu za pristup vojnom savezu u maju 2022, Erdogan je odbio zahtjev Stockholma.
Švedska je nedavno promijenila svoje “antiterorističke” zakone i ukinula embargo na oružje Turskoj. Ali, prošlog mjeseca je ispred džamije u Stockholmu spaljen Kur'an, a Erdogan je signalizirao da bi to predstavljalo još jednu prepreku.